Pisma o Kristu i Duhu

Biblioteka SLUŽBE

BOŽJE

A T A N A Z I J E

VELIKI

K n j i g a — 11

PISMA I Lektor:

O KRISTU DUBU

Jakov Bubalo P R E V E O , N A P I S A O U V O D I BILJEŠKE

MARIJAN

MANDAC

SB SLUŽBA

Naslovnu

stranu

izradio:

A n t e B r a n k o Periša

BOŽJA

Makarska 1980.

N a s l o v i z v o r n i k a : Toû

en hagiois

nasiou Epistolê

episkopon;

prôs

hêmôn

Serapiôna

Thmouéôs Korinthou,

graecorum,

2, P a r i z ,

Atha-

Aleksandreias

près Epikteton

u Patrologiae rum

patrôs

arkhiepiskôpou

cursus

completus

t. 26; S.

1857, 5 2 9 A — 6 7 6 C ;

1070.

Pat-

P

Athanasius, 1049 —

»...

R

pisati

kasno.

E

D

G

O

o ovakvim

Genij je uvijek

V

O

umovima aktualan

R nije

nikad

i svagdje

rano

ni

— pa i u Hr­

vatskoj«. A. G. Matoš, Sabrana

djela, IX,

41.

Često sam se pitao zašto rado čitam otačka djela. Razlog je, za­ cijelo, i u tom što posjeduju dah davnine te što su duboke misli i ponekad zanosnog stila. Ipak me nešto drugo još više privlači tim iskonskim spisima. Kad, naime, u ruke uzmem Evanđeoske uspome­ ne, osjećam se u Kristovoj nazočnosti i društvu njegovih prvih dru­ gova. Gotovo da kroz štivo s njima razgovaram. Otačka djela, do­ duše, ne rađaju u meni takvu prisnost s Gospodinom i Apostolima jer samo posredno upućuju na njih. Ali se u tim djelima razabire jednostavna i postojana vjera u svaku riječ i slovku zabilježenu u novozavjetnoj oporuci. Oci Evanđelje prihvaćaju djetinjom odanošću i prostodušnošću. Čovjek ima dojam da je Nazarećanin za njih netko s kim dnevice zbore i neprestano druguju. To osvaja u tih drevnih spisatelja. Danas znanstveni bogoslovi tek mukotrpnom, raščlambom dopiru do evanđeoske istine, a Oci su neposrednim za­ hvatom ponirali u smisao biblijskog navještaja.

Izdavač:

»Služba Božja«, M a k a r s k a , Žrtava fašizma 1

Izdaje se s dopuštanjem Odgovara:

crkvenih

poglavara

Šimun Šipić, M a k a r s k a , Žrtava fašizma 1

Tisak: T R O »Franjo Kluz« — Omiš

Atanazije je jedan od znamenitijih Otaca. Zato u ovom spisu govorim o njemu i prevedoh dva njegova kraća djela. Atanazije u PISMIMA SERAPIONU podjednako dugo piše o Duhu i Kristu, iako je PISMA prvenstveno napisao kao svjedočanstvo o božanstvu Duha Svetoga. Ali o Duhu se ne može govoriti bez Krista kao što se ni Isusa ne razumije bez Božjega Duha. Za tim sam Atanazijevim PIS­ MIMA i zbog toga posegnuo jer sam htio upotpuniti izvore za pozna­ vanje ranocrkvene pneumatologije. Prijevodom PISAMA SERAPI­ ONU uz Bazilijevo djelo o Duhu Svetom dobivamo glavne otačke pneumatološke tekstove. A PISMO EPIKTETU slovi kao temeljni kamen u kristološkoj zgradi davne Crkve. U naslovu ove knjige izostavio sam Epikteta. Bojao sam se da će se čitatelj

časna imena zbuniti pred

Serapiona i tim čudnim

nazivima te zato možda mimoići i samog Atanazija. Tako sam, žalost, nanio stanovitu nepravdu toj dvojici dragih biskupa.

na

Bila mi je želja da se uz prijevod donese i izvorno slovo. Ali, kako je to odveć skupo, od toga se odustalo. Poteškoći sam na taj način donekle doskočio što uz prijevod naznačujem i stupce grčkog izdanja. Tako znatiželjnik može lako pronaći Atanazijevu izvornu riječ. Kad se ljeti ili za semestarskih praznika nađem u velikim ev­ ropskim teološkim bibliotekama i pogledam što se u patristici uči­ nilo od prošle godine, tmzda ostanem zapanjen. Toliko se istražuje otačka misao da mi se učini kao da teološki znanstvenici ništa drugo ni ne rade već izučavaju Oce. Ta mi činjenica ulijeva veliku nadu. Vjerujem da će proučavanje Otaca mnogo doprinijeti kršćanskoj obnovi. Kršćani će se početi ugledati u svoje velike pretke i opet dičiti svojim kršćanskim imenom. Ovim se radom uključujem za svoj narod u to veliko otačko istraživanje. Uz to znam da je ovaj posao iskupljenje moga vlastitog opstanka. Ugodna mi je dužnost što javno mogu zahvaliti mnogim prija­ teljima koji su mi na različite načine pomagali dok sam radio na ovoj knjizi. Prostor, na žalost, dopušta da tek neke napomenem. To se u prvom redu odnosi na prof. J. Bubala koji je s velikim marom, i pomno čitao rukopis te ga ispravljao i dotjerivao. Njemu dugujemšto je djelo čišće i ispravnije.Zahvaljujem se i Dr. Š. Sipicu jer je preuzeo brigu o izdavanju djela i uvrstio ga u »Biblioteku« kojoj stoji na čelu. Bibliotekari teoloških biblioteka u Gracu, Beču i fran­ kfurtskom Sankt Georgenu uvijek su mi spremno izlazili na ruku. Od srca im hvala. Posebnu zahvalnost dugujem braći franjevcima, članovima provincije presv. Otkupitelja, koji rade kao dušobrižnici u SR Njemačkoj, naročito onima u Frankfurtu i okolini, jer su me u susretu s njima uvijek podržavali u ovom mojemu radu. Napomi­ njem i O. H. Zajeca koji je na svoj način također veoma prijateljski pomagao moj rad. Odajem priznanje i upravi svoje redovničke zajednice jer mi je omogućila da se bavim ovim teološkim poslom. Plodove svoga rada smatram i njezinim ostvarenjima. 11. kolovoza, M.

Mandaç

1979.

J^J y

Q JT^

P R V

O

P O G L A V L J E

A T A N A Z I J E V ŽIVOT I D J E L O ATANAZIJEVO

ZNAČENJE

A t a n a z i j e , bez sumnje, p r i p a d a najvećim c r k v e n i m o s o b n o s t i m a s v o g a v r e m e n a . S n j i m se [nitko ne može m j e r i t i . Čak ga s m i j e m o u b r o j i t i m e đ u najveće l j u d e što i h je C r k v a i m a l a u čitavoj svojoj p o v i j e s t i . O d l j u d i je k o j i h l i k i riječ govore s v a k o m kršćanskom naraštaju. A t a n a z i j e je u svoje d o b a o d i g r a o n e p r o c j e n j i v u u l o g u . P o d n i o je najveći teret u s p o r u s A r i j e v i m pristašama. N j e m u v a l j a z a h v a ­ l i t i što a r i j e v s k a z a b l u d a n i j e p r e o t e l a m a h a i d u b l j e se u k o r i j e n i l a u ondašnje c r k v e n e općine. A t a n a z i j e je v e l i k i b r a n i t e l j i p r o m i c a ­ telj N i c e j s k o g v j e r o v a n j a . T o je b i o smisao i sadržaj n j e g o v a života. N j e g o v a se p r o g o n s t v a m o g u r a z n o l i k o v r e d n o v a t i , a l i s u i p r o g o n i ­ t e l j i i p r o g n a n i k z n a l i d a je u p i t a n j u A t a n a z i j e v a v j e r n o s t N i c e j s k o m s a b o r u . S a m o je n j e g o v a u p o r n o s t i n e p o p u s t l j i v o s t Crkvi očuvala V j e r o v a n j e i z N i c e je. S v i s u n a p a d i n a A t a n a z i j a u b i t i d o ­ l a z i l i o t u d što je o n ostajao v j e r a n N i c e j s k o j v j e r o i s p o v i j e d i . A t a n a z i j e je d o b r i m d i j e l o m otac kršćanske teologije. P o t p u n o se zalagaše u o b r a n i K r i s t o v a božanstva i l j u d s t v a . Z n a o je d a je to j e z g r a n o v o z a v j e t n e objave. A k o K r i s t n i j e p r a v i B o g i p r a v i čovjek, spasenja n e m a . P o A t a n a z i j e v u s u d u s v r h a je K r i s t o v a o t k u p i t e l j s k o g d j e l a č o v j e k o v o pobožanstvenjenje i p o s i n o v l j e n j e u Bogu. K r i s t je to mogao o s t v a r i t i , ako je i s t o b i t a n s B o g o m i j e d n a k s n a ­ m a . O n kao B o g po s v o m e čovještvu u n o s i u l j u d s k u n a r a v d u h o v n e sile koje s u nužne d a se čovjek d i v i n i z i r a . K a d je n a s t a l a r a s p r a v a o božanstvu D u h a S v e t o g a , A t a n a z i j e je pošao od iste p r e t p o s t a v k e . Isticao je d a je D u h B o g j e r je n a j ­ p r i s n i j e v e z a n s K r i s t o m u d j e l u č o v j e k o v a pobožanstvenjenja. R a z ­ mišljanje o I s u s o v u božanstvu i božanskoj n a r a v i D u h a p r i s i l i l o je A t a n a z i j a d a d u b l j e z a r o n i u trojstveno otajstvo. N j e g o v e s u m i s l i s toga područja p r e u z e l i v e l i k i Kapadočani te s u p r e k o n j i h došle n a S a b o r u u C a r i g r a d u (381) u V j e r o v a n j e koje i danas sve kršćan­ s k e zajednice p r i z n a j u z a točan izričaj svoje vjere. 9

I p a k je A t a n a z i j e u d n u duše p r v e n s t v e n o b i o p a s t i r s v o j i h v j e r n i k a . O t u d u n j e g o v i m s p i s i m a stalno vraćanje I s u s o v u u t j e l o ­ v l j e n j u i K r i s t o v i m o t k u p i t e l j s k i m činima. S t o g a se u središtu A t a n a z i j e v e teologije n a l a z i n a u k o spasenju. I t u je p o s t a v i o t e m e ­ lje sve potonje istočne otačke soteriologije. A t a n a z i j e je i po tome z n a m e n i t što je u p a s t i r s k o m p i s m u za U s k r s 367. p r v i popisao n o v o z a v j e t n e n a d a h n u t e k n j i g e . N i j e slučaj­ no d a se baš o n n a to odvažio. T k o čita n j e g o v a d j e l a , v i d i d a A t a n a z i j e v teološki d o k a z gotovo isključivo potječe i z p r o d u b l j e n o g a b i b l i j s k o g razmišljanja. A t a n a z i j u je b i l o p o t r e b n o z n a t i k o j a se d j e ­ l a s m a t r a j u v j e r n i m izvještajima o osobi i d j e l u Isusa i z N a z a r e t a . A t a n a z i j e je zaslužan i z a širenje m o n a š k o g života. O s o b n o je d r u g o v a o s g l a s o v i t i m A n t u n o m P u s t i n j a k o m . Isto t a k o n i j e p r o p u ­ stio p r i l i k u d a o monaštvu p r o z b o r i i u v r i j e m e b o r a v k a n a Z a p a d u te n j e m u u v e l i k e d u g u j e m o što je monaški život z a h v a t i o i z a p a d n o kršćanstvo. Z n a se d a je A t a n a z i j e b i o v e l i k i c r k v e n i političar. P o n a r a v i je n e s l o m l j i v i n e p o p u s t l j i v , a l i n i j e svađalica. N j e m u p r v e n s t v e n o t r e b a z a h v a l i t i što j e ondašnja C r k v a sačuvala n e z a v i s n o s t u v j e r ­ s k i m pitanjima. C a r e v i su s m a t r a l i da su i n a t o m području mjero­ d a v n i te s u C r k v u h t j e l i p o d j a r m i t i i p o k o r i t i . A t a n a z i j e je gotovo j e d i n i p r o t i v t o g a p r o s v j e d o v a o i odlučno o d b i j a o c a r s k u t i r a n i j u . P o n j e g o v u mišljenju C r k v a i m a v r h o v n u v l a s t u v j e r s k i m i ć u d o ­ r e d n i m p i t a n j i m a . I t i m e je A t a n a z i j e zadužio b u d u ć e naraštaje. Učio je i životom p o k a z i v a o d a je državno posizanje u v j e r u n e d o ­ pušteno i z l o u p o t r e b a k o j u v a l j a smjelo o t k l a n j a t i . 1

A T A N A Z I J E V ŽIVOTNI P U T

dječaštva C r k v a je proživljavala D i o k l e c i j a n o v o p r o g o n s t v o koje je z a h v a t i l o sve p o k r a j i n e u c a r s t v u . U E g i p t u i A l e k s a n d r i j i trajaše do 311. T a k o je m l a d i A t a n a z i j e osobno doživio p r i j e t n j e i n e s i g u r ­ n o s t i k o j i m a su b i l e izložene kršćanske zajednice. B i o je s v j e d o k o m uništenja p o j e d i n i h kršćanskih općina. V i d i o je broj/ne p r i m j e r e n e ­ ustrašivih kršćana kojii s u s v o j u v j e r u plaćali v l a s t i t i m životom. N e ­ m a s u m n j e d a je to o s t a v i l o d u b o k t r a g u A t a n a z i j e v o j duši i da n j e g o v a k a s n i j a r e v n o s t m a k a r d i j e l o m potječe o t u d a . 3

A t a n a z i j e je v e o m a rano stupio u d o d i r s c r k v e n i m k r u g o v i m a . V e ć je 312. postao čitačem. T u je službu vršio n e k o l i k o g o d i n a , a oko 318. r e d i o g a je z a đakona a l e k s a n d r i j s k i b i s k u p A l e k s a n d a r . 4

A t a n a z i j e je u m l a d o s t i stekao t e m e l j i t u n a o b r a z b u . P o z n a v a o je k l a s i k e , grčku f i l o z o f i j u i govorništvo. Također je v l a d a o k o p t s k i m j e z i k o m . P o s e b i c e je izučavao S v e t o p i s m o , upućivao se u teo­ l o g i j u i m e t o d u teološkog istraživanja. R a d o je posjećivao m o n a h e i p r i t o m učio svete z n a n o s t i i p r a v i l a z a d u b l j i kršćanski život. N i j e stoga n i k a k v o čudo što je b i s k u p A l e k s a n d a r z a v o l i o s v o g a m l a d o g đakona. V i d i o je d a u n j e m u i m a odlična kršćanina k o m e se može p o t p u n o p o v j e r i t i . S t o g a ga određuje z a s v o g a osobnog t a j n i k a . A t a ­ n a z i j e u t o m s v o j s t v u 319. potpisuje A r i j e v o izopćenje. 5

6

I p a k je poseban d a t u m u A t a n a z i j e v u životu k a d 325. p r a t i A l e k s a n d r a n a Niicejski sabor. T o je odlučno z a čitav n j e g o v r a d i djelovanje. N a S a b o r u je p o m a g a o A l e k s a n d r u i savjetovao g a u teološkim p o s l o v i m a . N a p r i p r e m n i m s a b o r s k i m s j e d n i c a m a A t a n a ­ zije je s v o j i m m i s l i m a n a se s v r a t i o pozornost. V e ć se t a d a m o g l a n a z r e t i d u b i n a n j e g o v i h pogleda, i a k o m u u l o g a n a S a b o r u n i j e o n a k o opsežna i važna k a k o s u poslije z n a l i i s t i c a t i p i s c i A t a n a z i j e v a života. 7

O d rođenja do Nicejskog sabora

Izbor za biskupa i progonstvo u Trier

Obično se drži d a je A t a n a z i j e rođen 295. I p a k taj n a d n e v a k n i j e posve s i g u r a n . S t o g a a u t o r i p o n e k a d pišu d a je A t a n a z i j e došao n a s v i j e t između 293. i 298. A t a n a z i j e se r o d i o u A l e k s a n d r i j i . R o d i t e l j i su m u b i l i kršćani, h e l e n s k o g p o d r i j e t l a . Z a v r i j e m e A t a n a z i j e v a 2

A l e k s a n d a r j e p r e m i n u o u t r a v n j u 328. Još je z a života o d r e d i o d a g a n a s l i j e d i A t a n a z i j e . A t a n a z i j e v je i z b o r naišao n a oštru o p o r b u 3

U svezi s p r o g o n s t v o m u Atanazijevoj mladosti, usp. C h . K A N N E N G I E S S E R , A t h a n a s i u s , 141; H . v o n C A M P E N H A U S E N , P a d r i , 91. O A t a n a z i j u č i t a č u i đ a k o n u v i d i V . C . C L E R Q , A t h a n a s i u s , 996; J . L I P P L , A t h a n a s i u s , V I ; H . v o n C A M P E N H A U S E N , P a d r i , 91. Z a Atanazijevu izobrazbu, usp. E . P. M E I J E R I N G , Orthodoxy, 116; H . von C A M P E N H A U S E N , P a d r i , 95; P . T h . C A M E L O T , A t h a n a s i o s , 976—977; j , L I P P L , A t h a n a i s u s , V I . X I X ; J . R O L D A N U S , C h r i s t , 8—9. Usp. Ch. KANNENGIESSER, Athanasius, 143; H. von CAMPENHAUSEN, P a d r i , 91. O Atanaziju na N i c e j s k o m s a b o r u v i d i J . L I P P L , A t h a n a s i u s , VIII, p. T h . C A M E L O T , A t h a n a s i o s , 976; V . C d e C L E R C Q , A t h a n a s i u s , 997. 4

1

O Atanazijevu značenju, usp. P. MEINHOLD, Bedeutung, 97—117; J . M . LEROUX, A t h a n a s e , 150; L . W . B A R N A R D , A t h a n a s e , 137; R . S E E B E R G , Lehrb u c h , 52—53; G . L A R E N T Z A I K S , Einheit, 1—23. — N a kraju u Bibliografiji do­ nosimo cjelovite naslove upotrijebljene literature. 0 i z v o r i m a za A n a t a n a z i j e v život, usp. J . L I P P L , A t h a n a s i u s , V - V I ; W . G . R U S C H , R e c h e r s h e , 161—177. Z a p i t a n j e g o d i n e A t a n a z i j e v a r o đ e n j a v i d i J . L E B O N , L e t t r e s , 8; H . v o n CAMPENHAUSEN, P a d r i , 91; P . T h . C A M E L O T , Athanasios, 976—977; A . M A R T I N , A t h a n a s e , 42; J . L I P P L , A t h a n a s i u s , V I . 2

10

s

6

7

11

8

9

i p r o s v j e d m e l i c i j e v a c a i a r i j e v a c a . P o ondašnjem c r v e n o m p r a v u za i z b o r n o v o g b i s k u p a tražio se u s m e n i i l i p i s m e n i p r i s t a n a k s v i h b i s k u p a dotičnoga j u r i s d i k c i j s k o g područja. S v i su područni b i s k u p i b i l i dužni s u d j e l o v a t i k o d posvete n o v o g b i s k u p a . A k o su slučajno bili spriječeni da osobno budu nazočni, tražio se n j i h o v p i s m e n i p r i s t a n a k . U i z n i m n i m p r i l i k a m a b i l o je d o v o l j n o da p o s v e t u obave t r o j i c a b i s k u p a . K a k o m e l i c i j e v c i ne htjedoše d o c i n a A t a n a z i j e v o posvećenje i budući da su se p r o t i v i l i d a o n b u d e A l e k s a n d r o v n a s l j e d n i k , t v r d i l i su d a g a je m a n j i n a i z a b r a l a te m u izbor nije u s k l a d u s c r k v e n i m zakonima. Zato su za aleksandrijskog a b i s k u p a i z a b r a l i svoga čovjeka, i m e n o m Teoaas. A l i je o n n e k o ­ l i k o t j e d a n a n a k o n i z b o r a u m r o . I a r i j e v c i s u mjesto A t a n a z i j a za b i s k u p a u A l e k s a n d r i j i p o s t a v i l i A h i l a . N o n a nj se n i t k o n i j e o b a z i ­ rao j e r je b i o bez i k a k v e v r i j e d n o s t i . T a k o je A t a n a z i j e unatoč p r o ­ t i v l j e n j u postao a l e k s a n d r i j s k i m b i s k u p o m te je 8. l i p n j a 328. mogao j a v i t i c a r u K o n s t a n t i n u V e l i k o m d a je zaposjeo b i s k u p s k u s t o l i c u . 10

T e k što je A t a n a z i j e p r e b r o d i o p r v e poteškoće svog b i s k u p s k o g i z b o r a , nadošle s u n o v e . Još 328. upućuje m u car K o n t a n t i n p i s m o u k o j e m traži d a u zajedništvo v j e r e i o t a j s t a v a p r i m i A r i j e v e s l j e d ­ b e n i k e . A t a n a z i j e se snažno o d u p r o carevoj n a r e d b i i t i m e ušao u spor s K o n s t a n t i n o m . C a r g a n i j e s k i n u o s b i s k u p s t v a n i t i poslao u progonstvo, a l i je zacijelo A t a n a z i j u z a m j e r i o neposlušnost. K o - n s t a n t i n v a l j d a n i j e s m i o ništa p o d u z e t i p r o t i v A t a n a z i j a j e r je d o b r o znao k o l i k i u g l e d uživa u A l e k s a n d r i j i i E g i p t u . 11

K o j u g o d i n u poslije, oko 330, m e l i c i j e v c i i z n o v a o s p o r a v a j u A t a n a z i j u b i s k u p s t v o . J a v l j a j u K o n s t a n t i n u d a je A t a n a z i j e n e p r a ­ v i l n o postao b i s k u p o m j e r je p r i i z b o r u bio p r e m l a d . P o p r o p i s i m a b i s k u p s k i k a n d i d a t m o r a i m a t i b a r e m 30 g o d i n a , a to je tobože A t a ­ n a z i j u nedostajalo. 12

G o d i n e 331. m e l i c i j e v c i p i s m e n o A t a n a z i j a optužuju k o d K o n ­ s t a n t i n a . U p i s m u v e l e d a je A t a n a z i j e s a m o v o l j n o Egipćanima n a ­ m e t n u o daću sileći i h d a m u k a o porez isporučuju v u n u . T i m e je. r a z u m i j e se, p r i s v o j i o c a r s k u v l a s t i p o v r i j e d i o carevo dostojanstvo. Također g a p r i k a z u j u k a o rušitelja m i r a i začetnika n e r e d a . K a ž u d a je po njegovoj n a r e d b i u n e k o j c r k v i r a z b i t kalež. M e l i c i j e v c i to 8

O n j i m a u b i l j e š c i 27. d r u g o g p o g l a v l j a . Usp. P. ŽMIRE, Recherches. O Atanazijevu biskupskom ređenju i melicijevskom osporavanju, usp. P. T h . C A M E L O T , A t h a n a s i o s , 976. 977; K . M . G I R A R D E T , K a i s e r g e r i c h t , 52—57; A , MARTIN, Athanase, 40; E. SCHWARTZ, Geschichte, 189; J. M . SZYMUSIAK, A t h a n a s e , 12; L . W . B A R N A R D , N o t e s , 344—352, M e l e t i a n , 403. U s p . L . W . B A R N A R D , A t h a n a s e , 132; J . L I P P L , A t h a n a s i u s , IX; Th. CAMELOT, Athanasios, 976. 977; K. M. GIRARDET, Kaisergericht, 52—57; A . M A R T I N , A t h a n a s e , 40; E . S C H W A R T Z , G e s c h i c h t e , 189; J . M . S Z Y M U S I A K , A t h a n a s e , 12; L . W . B A R N A R D , N o t e s , 344—352, M e l e t i a n , 403. U s p . A . M A R T I N , A t h a n a s e , 42.

iznose j e r z n a j u k o l i k o je K o n s t a n t i n u do r e d a u c r k v i i državi. N a ­ p o k o n optužuju A t a n a z i j a d a je n o v c e m htio p o t k u p i t i F i l u m e n a . T o je osobito teška optužba j e r je F i l u m e n moćni i u t j e c a j n i činovnik k o j i je i samog K o n s t a n t i n a n a m j e r a v a o s v r g n u t i s p r i j e s t o l j a . 13

A t a n a z i j e je u p u t i o p o s l a n i k e n a d v o r d a ga o p r a v d a j u p r e d Konstantinom. A l i se c a r t i m e n i j e z a d o v o l j i o , v e ć je A t a n a z i j e m o r a o osobno izaći p r e d v l a d a r a . K o n s t a n t i n a je susreo n a n j e g o v u i m a n j u P s a m a c i j a u b l i z i n i N i k o m e d i je. A t a n a z i j u n i j e b i l o teško u v j e r i t i c a r a d a su m e l i o i j e v s k e optužbe p u k e p o d v a l e i obična h i m ba. U p r i j a t e l j s t v u se rastaje s K o n s t a n t i n o m i s osjećajem pobjede svečano d o l a z i u A l e k s a n d r i j u 12. ožujka 332. N i j e t a d n i s l u t i o k o j e ga još poteškoće čekaju. 1 4

15

T i j e k o m 333. m e l i c i j e v c i s u i z m i s l i l i s v o j u n a j o d v r a t n i j u p o d v a ­ l u p r o t i v A t a n a z i j a . Optužili s u g a k o d c a r a d a je u m o r i o m e l i c i j e v skog biskupa Arsenija, k o j i n i n a k o n Nicejskog sabora nije htio stu­ p i t i u zajedništvo s A t a n a z i j e m , Čini se d a je A t a n a z i j e v e o m a oštro postupio s n e p o k o r n i m A r s e n i j e m . S t a v i o g a je u kućni p r i t v o r . A l i A r s e n i j e je uspio pobjeći i s a k r i t i se m e đ u m o n a h e . T o s u m e l i c i j e v c i i s k o r i s t i l i te p r o g l a s i l i k a k o je A t a n a z i j e p o g u b i o A r s e n i j a . Čak s u p o k a z i v a l i i odsječenu r u k u k o j a b i tobože p r i p a d a l a A r s e n i j u . K o n s t a n t i n m e l i o i j s k u optužbu u z i m a o z b i l j n o i određuje s v o g a p o l u b r a t a D a l m a c i j a d a i s p i t a slučaj. D a l m a c i j e u t u s v r h u o d l a z i 334. u AntiohijoA k a m o p o z i v a A t a n a z i j a n a saslušanje. A t a n a z i j u p o ­ l a z i z a r u k o m d a pronađe A r s e n i j a i j a v l j a K o n s t a n t i n u d a je A r s e ­ n i j e živ. T a k o je i t a m e l i c i j s k a izmišljotina p a l a u v o d u . 16

Melicijevci ipak nisu prestali borbom protiv Atanazija. P o n u k a l i su K o n s t a n t i n a d a za 334. sazove s i n o d u u C e z a r e j i P a l e s t i n s k o j . O d a b r a l i s u taj g r a d j e r je u n j e m u b i s k u p o m p o v j e s n i k E u z e b i j e , v e l i k i A t a n a z i j e v teološki ti vjersko-politički p r o t i v n i k . J a s n o je d a Euzebijai kao domaćinu p r i p a d a predsjedanje s i n o d i . N a s i n o d i će b i t i nazočan i E u z e b i j e N i k o m e d i j s k i , g l a v n i A r i j e v p o m o ć n i k i v e ­ l i k i širitelj n j e g o v a n a u k a . S i n o d a je i m a l a zadaću i s p i t a t i optužbe p r o t i v A t a n a z i j a . A t a n a z i j u n i j e b i l o teško s h v a t i t i d a će g a s i n o d a o s u d i t i i zato joj n i j e h t i o p r i s u s t o v a t i . S t o g a b i s k u p i u C e z a r e j i n i s u

9

1 0

1 3

O tim optužbama, vidi A . M A R T I N , A t h a n a s e , 46—49; K a i s e r g e r i c h t , 58. 59; V . C . d e C L E R C Q , A t h a n a s i u s , 997. U s p . L . W . B A R N A R D , A t h a n a s e , 133. 1 5

1 1

1 2

12

K.

M.

GIRARDET,

CLERCQ,

Athanasius,

1 4

997; 1 6

Usp. E. SCHWARTZ, Geschichte, J . M . S Z Y M U S I A K , A t h a n a s e , 15.

195—197 ;

V.

C.

de

Z a A r s e n i j e v s l u č a j v i d i K . M . G I R A R D E T , K a i s e r g e r i c h t , 63; A . A t h a n a s e , 48—49; E . S C H W A R T Z , G e s c h i c h t e , 197—199; L . W . B A R N A R D , 133. 134; W . S C H N E E M E L C H E R , A u f s à t z e , 307.

MARTIN, Athanase,

13

Povratak u Aleksandriju

o b a v i l i posao, a l i s u zato zatražili o d c a r a d a sazove s i n o d u u T i r u i d a A t a n a z i j u (izrijekom n a r e d i d a se n a njoj m o r a p o j a v i t i .

346.

17

S i n o d a u T i r u , održana 335, početak je i u z r o k s v i h p o t o n j i h A t a n a z i j e v i i h s t r a d a n j a i m u k a . M e l i c i j e v c i i a r i j e v c i u r o t i l i s u se p r o t i v A t a n a z i j a u želji d a ga p o s r e d s t v o m b i s k u p s k e sinode osude. A t a n a z i j e je predosjećao što g a n a s i n o d i čeka p a je stoga k r e n u o n a sastanak s v e ć i m b r o j e m s v o j i h pristaša. Iz A l e k s a n d r i j e je pošao 11. s r p n j a 335. U T i r je stigao n a d a n o t v o r e n j a s i n o d e u p r v o m k o ­ l o v o s k o m t j e d n u . U optužnici k o j a se p r o t i v n j e g a čita p r e d b i s k u ­ p i m a n a l a z e se v e ć poznate m e l i c i j e v s k e p o d v a l e : A r s e n i j e v slučaj i r a z b i j a n j e kaleža. U z to s u n e k i nazočni b i s k u p i t v r d i l i d a i h j e A t a ­ n a z i j e vrijeđao i z l o s t a v l j a o j e r n i s u h t j e l i p r i z n a v a t i n j e g o v o z a j e d ­ ništvo. K tome s u g a optužili s neposlušnosti k a d n i j e došao n a p r e t ­ h o d n u c e z a r e j s k u s i n o d u . K a k o A t a n a z i j e n i j e pričekao k r a j t i r s k e sinode v e ć je r a n i j e pošao u C a r i g r a d , i to m u se u p i s a l o u z l o .

K o n s t a n t i n V e l i k i u m i r e 22. s v i b n j a 337. T i m e d o l a z i k r a j p r ­ v o m A t a n a z i j e v u p r o g o n s t v u j e r m u je n o v i v l a d a r v e o m a n a k l o n . K o n s t a n t i n II v e ć 17. l i p n j a p i s m e n o j a v l j a a l e k s a n d r i j s k i m v j e r n i c i ­ m a d a će i m se n j i h o v p a s t i r u s k o r o v r a t i t i . I o d i s t a A t a n a z i j e uz v e l i k o oduševljenje v j e r n i k a k a o p o b j e d n i k svečano u l a z i u A l e k ­ s a n d r i j u 23. studenog 337. B i l a je to v l i k a n j e g o v a p o b j e d a . 21

A l i s l a v l j e je k r a t k o t r a j a l o . P r o t i v n i c i i z n o v a počeše A t a n a z i j a tužakati. J a v l j a l i s u c a r u d a je n a p o v r a t k u u Aleksandrij