Barthes i carstvo znakova

Biblioteka Z N A N O S T U D Ž E P U Izdavač Naklada Jesenski i Turk Za izdavača.Mišo Nejašmić Prijevod: Dinko Telečan...

Author: Peter Pericles Trifonas

72 downloads 1503 Views 505KB Size Report

This content was uploaded by our users and we assume good faith they have the permission to share this book. If you own the copyright to this book and it is wrongfully on our website, we offer a simple DMCA procedure to remove your content from our site. Start by pressing the button below!
Report copyright / DMCA form

DOWNLOAD PDF

Biblioteka Z N A N O S T U D Ž E P U

Izdavač Naklada Jesenski i Turk Za izdavača.Mišo Nejašmić Prijevod: Dinko Telečan Lektura: Adriana Pletikos Grafička priprema: Renata Risek Izrada omota: BOŽESAČUVAJ Tisak: ZRINSKI d.d., Čakovec

Copyright za hrvatsko izdanje

Naklada Jesenski i Turk

Naslov izvornika: Peter Pericles Trifonas, Barthes and the Empire of Signs, Icon Books Ltd., Cambridge, 2001. Text copyright

UDK

2001 Peter Pericles Trifonas

8V22 81-05 Barthes, R.

T R I F O N A S , Peter Pericles Barthes i carstvo z n a k o v a / Peter Pericles T r i f o n a s ; <prijevod D i n k o Te!ecan> - Z a g r e b : N a k l a d a Jesenski i Turk, 2002. - (Biblioteka Z n a n o s t u d ž e p u ) Prijevod djela: Barthes a n d the empire of signs - Bibliografija. ISBN j

953-222 049-6

I Barthes. Roland - Semiotika 420508048

I

Naklada Jesenski i Turk Uredništvo: Vlaška 10, Zagreb, tel./fax: 01 4816 574, e-mail: [email protected] Prodaja: Av. Dubrovnik 15, Zagrebački Velesajam, paviljon 25, Zagreb, tel.: 01 6528 958, fax: 01 6590 186, e-mail: [email protected] www.jesenski-turk.hr

BARTHES I CARSTVO Z N A K O V A Peter Pericles Trif o n a s

Naklada J e s e n s k i i T u r k Zagreb, 2 0 0 2 .

Sadržaj Semiologija, mit, kultura

7

Razumijevanje mita

13

Rvanje s m i t o m

15

Poslstrukturalist Barthes

18

Carstvo p r a z n i h znakova

21

Kultura i povijest

26

Vizualizacija kulture

30

Historijska m e t o d a prije i n a k o n ideologije

33

Laži, fikcija, ideologija

43

Odznačivanje

52

Bilješke

59

Ključni pojmovi

63

Odabrano bibliografija

73

Webstranice

75

Semiologija, mit, kultura

Carstvo timo bez

znakova?Da,

kao prazne i

ako ako

te

znakove

shva

da je

obred

shvatimo

1

boga.

Roland Barthes Carstvo

znakova,

djelo

prvotno

objavljeno

1970., prepoznaje se kao dio "poststruktural i s t i č k e " faze R o l a n d a B a r t h e s a , u kojoj je nje govo bavljenje t u m a č e n j e m z n a k o v n i h sustava o d m i j e n i l a želja za p o d r i v a n j e m i d e c e n t r i r a n j e m n j i h o v a autoriteta. K a o tekst, o n o nagoviješta zaokret od uporabe e l e m e n a t a formalne s e m i o l o g i j e - o d n o s n o v o d e ć i h n a č e l a struk turalne lingvistike - p r e m a p r o u č a v a n j u pojava kulturalnih praksi u stvarnome svijetu kao 7

Barthes i carstvo znakova

s l i k a i t e k s t o v a koji se m o g u i š č i t a t i . Carstvo znakova s e stoga m o ž e s m a t r a t i r a z m e đ o m u s u v r e m e n o j k r i t i č k o j teoriji, s o b z i r o m na B a r t h e s o v p o l o ž a j v o d e ć e figure f r a n c u s k o g a s t r u k t u r a l i z m a . Z b o g te t e o r i j s k e i s t i l i s t i č k e i n o v a c i j e , t o j e k l j u č a n t e k s t r a z d o b l j a koje s e navješćuje te pozdravlja "poststrukturalističku" e r u k n j i ž e v n e kritike. Barthes je svoju semiološku m e t o d u čitanja z n a k o v n i h s u s t a v a k u l t u r e r a z v i o p r e m a djelu lingvista Ferdinanda de Saussurea, Louisa Hjelmsleva, R o m a n a Jakobsona i Emilea Benvenistea. D o m a š a j i dubina njegova djela priskrbili su mu mjesto na uglednoj Katedri z a k n j i ž e v n u s e m i o t i k u pri C o l l e g e d e F r a n c e . Poput C l a u d e a Levi-Straussa i J e a n a Piageta, B a r t h e s je u t j e c a o i b i o d i j e l o m n a r a š t a j a fran c u s k i h k r i t i č a r a i t e o r e t i č a r a koji su se 5 0 - i h i 6 0 - i h g o d i n a z a n i m a l i za s e m i o t i k u , a k o j e m u pripadaju Julia Kristeva, M i c h e l Foucault, J a c q u e s L a c a n , T z v e t a n Todorov, J a c q u e s D e rrida, L o u i s A l t h u s s e r , G i l l e s D e l e u z e , J e a n -Frangois L y o t a r d , R e n e G i r a r d i J e a n B a u d r i l l a r d . Taj p e r i o d " v i s o k o g s t r u k t u r a l i z m a " obilježio je žar velikoga intelektualnog rada i intenzivnih j a v n i h rasprava i z m e đ u glavnih 8


figura pokreta, koje su iznjedrile r a z n o l i k e teo rijske n o v i n e p o p u t d e k o n s t r u k t i v i z m a , naratologije, a r h e t i p s k e kritike i strukturalnog marksizma. Kritički značaj semiologije počiva u činjenici da o n a teoretičarima omogućuje s t v a r a n j e metajezika - k r i t i č k o g j e z i k a ili diskursa - koji je k o r i s t a n za r a š č l a m b u o b l i k a i struktura predstavljanja kao dijelova ukodir a n i h u n u t a r logike n e k o g sustava. O n a p o l a z i o d v i š e s t r u k i h r a z i n a z n a č e n j a (npr. slova, riječi, r e č e n i c e , i n t e r p u n k c i j s k i h znakova) koje djeluju z a s e b n o a l i z a j e d n o u o d n o s u s p r a m k o d i r a n o g , c j e l o v i t o g t e k s t a . S tog se r a z l o g a semiologija

naziva

i formalističkom

metodom

a n a l i z e , b u d u ć i d a p o v e z u j e i z r a z z n a č e n j a ili sadržaja u n u t a r a n a l i z e s e l e m e n t i m a formal ne k o m p o z i c i j e . U n j e n a teorijska pravila u l a z i m o g u ć n o s t iščitavanja h i p o t e t i č k i h r a z i n a zna čenja kako "iznad", tako i " i s p o d " znaka, te izna laženje njihovih m e đ u s o b n i h o d n o s a unutar nekog teksta.

2

Žele se n a ć i i učiniti dostupni

m a z a l i h e z n a č e n j a u n u t a r k o n f i g u r a c i j a tek stualnog oblika. S u k l a d n o tome, strukture i kodovi glavni su p r o b l e m i s e m i o l o g i j e u o d n o su s p r a m sustava predstavljanja i njegova kodiranja e l e m e n a t a t e k s t u a l n o s t i . 9


Takozvana Barthesova "strukturalistička" faza o b u h v a ć a t e k s t o v e k a o š t o su Pisanje na nul tom

stupnju,

Elementi

semiologije

i

Mitologije.

U p o t o n j o j je k n j i z i t e o r i j s k i i z l o ž e n a n j e g o v a m e t o d a i š č i t a v a n j a s u s t a v a z n a k o v a u kulturi i njihove tekstualne proizvodnje u medijima. M e đ u t e m e kojih se tijekom tog razdoblja Barthes prihvaćao spadaju reklame, vodiči za p u t o v a n j a , m o d a , fotografija, s t r i p t i z i rvanje. Posrijedi je kritičko propitivanje područja kulturnih proizvoda i praksi radi iznošenja " i d e o l o g i j s k e k r i t i k e u s m j e r e n e n a j e z i k tako zvane m a s o v n e kulture" i " s e m i o l o š k e raščlam be m e h a n i k e toga jezika".

3

Primjerice, u jednoj

drugoj studiji iz tog razdoblja,

4

B a r t h e s se l a ć a

r e k l a m e z a t j e s t e n i n u d a b i d e m o n s t r i r a o ideo l o š k u m e đ u o v i s n o s t s u s t a v a l e k s i č k i h i vizu alnih znakova te kodova unutar istoga teksta. Taj b i s m o t i p a n a l i z e s l i k e i t e k s t a - k a k v a se p o d u z i m a i u Carstvu znakova - m o g l i n a z v a t i poprečno-medijalnim

pristupom.

Vizualno

dočarani p r e d m e t i u r e k l a m i (špageti, u m a k od rajčice, r i b a n i p a r m e z a n , luk, p a p r i č i c e i m r e žasta t o r b a z a k u p o v i n u ) m o g u s e svrstati p o d j e d a n l e k s i č k i p o j a m koji s e koristi k a o o z n a k a m a r k e p r o i z v o d a /Panzini/. T i p r o i z v o d i n i s u 10


ograničeni na o d r e đ e n u etničku skupinu, ali iz k u l i n a r s k o g a s p e k t a , p r e m a r e k l a m i , sastoj ci za "potpun obrok špageta" predočeni su na fotografiji k a o j e d i n s t v e n o " t a l i j a n s k i " i s t o g a o d l i č n e kvalitete. Odjek kulturne a u t e n t i č n o s t i p r i s u t a n je u p o d r i j e t l u s a m o g i m e n a i njego vu odavanju etničkog identiteta. B u d u ć i da je ta r e k l a m a o s m i š l j e n a za f r a n c u s k o g , a ne za talijanskog p o t r o š a č a , e t n i č k a k o n o t a c i j a i m e n a je, p r e m a B a r t h e s u , n a r o č i t o djelotvorna k a o marketinško sredstvo stvaranja želje i potražnje z a p r o i z v o d o m p u t e m uspostavljanja t e m a t s k i s m i s l e n o g k o n t e k s t a z a c i l j a n u p u b l i k u . Kva liteta proizvoda p o v e z a n a je s e t n i č n o š ć u proiz voda, i tako se prizivaju m i t s k e slike a u t e n t i č n i h talijanskih špageta koje s e m o g u p r i p r e m i t i u vlastitome - u ovom slučaju francuskom d o m u . R e k l a m a k a o d a sugerira d a j e p o t r e b n o s a m o kupiti proizvod i uživati u doživljaju k u h a n j a u p r a v o k a o što t o č i n e T a l i j a n i . O n a obiluje stereotipima latentnim unutar oblika predstavljanja. " T a l i j a n s k o s t " p r o i z v o d a o v i s i p o g l a v i t o o o d n o s u dodirivanja, ili p r i d r u ž e n o s t i , r i j e č i /Panzini/ i o p i s a n i h p r o i z v o d a , u svrhu prebacivanja konotacije s leksičkog na v i z u a l n i tekst, iz č e g a p r o i z l a z i usidrivanje i 11


prijenos. Pojmovi "usidrivanja" i " p r i j e n o s a " što ih B a r t h e s razvija da bi a n a l i z i r a o m e đ u i g r u riječi i slike u r e k l a m i k o r i s n i su za r a z m a t r a n j e kako taj " k o m b i n i r a n o k o d i r a n i " tip teksta m o ž e s e m i o t i č k i stvarati i upravljati t v o r b o m zna čenja. Pri usidrivanju, objašnjava Barthes, " t e k s t u s m j e r a v a čitatelja k r o z o n o o z n a č e n o u slici, n a v o d e ć i g a d a izbjegava j e d n o o z n a č e n o i p r i m i drugo... O n g a [ili j u ] d a l j i n s k i u p r a v lja p r e m a u n a p r i j e d o d a b r a n u z n a č e n j u " ; d o k u prijenosu "tekst i slika stoje u k o m p l e m e n t a r n o m o d n o s u ; riječi, n a isti n a č i n k a o i slike, odlomci su općenitije sintagme te se jedinstvo poruke ostvaruje na višoj razini".

5

Da bi omo

gućila značenje, poruka reklame kao cjeline u k l j u č u j e l e k s i č k o - v i z u a l n u o v i s n o s t usidriva nja i u j e d n o k o m p l e m e n t a r n o s t o b i j u tekstual nih sastavnica koje se nalaze u prijenosu.

12

Razumijevanje mita

Razumijevanje mita S l i č n o a n a l i z i r e k l a m e z a Panzini, B a r t h e s o v e Mitologije i s t i č u k r i t i č k u z a d a ć u s e m i o l o g a da u predstavama popularne kulture demitizira o n o što se i z r i č e , k a o i o n o što ostaje neizgovo reno. To jest, da r a s k r i n k a p r e d r a s u d n o s t m i t o va koji se stvaraju ili osnažuju kada s a m subjekt kulture p o p r i m a tekstualni o b l i k znakovnih sustava i kodova. Ideologija je u srži mitologije. Barthesova

analiza

medija

u

Mitologijama

p o d u p i r e m a r k s i s t i č k i p r i s t u p toj t e m i . Uistinu, " M i t danas", posljednji ogled u en gleskom prijevodu Mitologija, koji č i n i o p s e ž n o p r o m i š l j a n j e o s e m i o l o š k o j m e t o d i , s l u ž i se uvjerenjima, željama i vrijednostima i z r a ž e n i m u v e l i k i m p r i p o v i j e s t i m a m a l o g r a đ a n s k e kul ture kao sredstvima za demonstriranje kako razotkriti o z n a č u j u ć e strukture mita. B a r t h e s pokazuje kako mit p o m o ć u svojih retoričkih ukrasa naturalizira osebujnosti kulture, univerzalizira ih i č i n i d r u š t v e n i m n o r m a m a . Mi tologije k a o " k r i t i k a i d e o l o g i j e " i z l a ž u e t i č k u d i l e m u : treba li ostaviti mit, k a o k u l t u r n u pod logu o n o g a što je p r i r o d n o i s t v a r n o u ž i v o t u -svijetu, n e p r o p i t a n i m . B a r t h e s v i d i u m i t u 13


opasnost jer on dopušta nakupljanje slojeva z n a č e n j a u n u t a r vlastitih predstavljanja kulture i p o t i č e nerefleksivne p r a k s e . P u t e m m i t a dola zi do "ideološke zlouporabe",6 jer je na djelu n e u p i t n a v j e r a u p o r u k u . Status quo k u l t u r a l n i h normi pothranjuje se uobraziljom mitolo gije. K a o što v e l i B a r t h e s , i s t i n u m i t a obilježuje " o n o - š t o - p r o l a z i - n e i z r e č e n o " . 7 K u l t u r a l n a lo gika koja se r a z l a ž e k r o z m i t o l o g i j u n a s t o j i sve sti razlike u t u m a č e n j u i o g r a n i č i t i prekomjerja z n a č e n j a . N j e n e ideološke dimenzije ustroja vaju v i d o v e n a š i h reakcija n a znakove, t e k s t o v e i m e d i j s k a p r e d s t a v l j a n j a te, š t o j e j o š v a ž n i j e , n a povijest. M i t o v i u o p ć a v a j u i s k u s t v o n e b i l i postigli k o n s e n z u s o t o m e kako o p a ž a m o zbilju, s u o č a v a m o se s l j u d s k i m s t a n j e m i d j e l u j e m o s o b z i r o m na različitost drugih k a o zajednica. E t i č k e , s o c i j a l n e i p o l i t i č k e g r a n i c e društva od r e đ e n e su mitologijom. Mitovi pružaju interp r e t a c i j s k e a r h e t i p o v e z a dešifriranje z n a č e n j a života-svijeta što ga n a s t a n j u j e m o gledajući sadašnjost kroz prošlost. Mitologija oživljuje zbilju, p r e v o d i n a m j e i n a t u r a l i z i r a , p r o ž i m a jući je r a z i n a m a ideološkog značenja.

14

Rvanje s mitom

Rvanje s mitom Prema Barthesu, mitovi nam pružaju kritičke modele razumijevanja koje možemo rabiti da bismo zacrtali značenje iskustva stupnjevanjem jednog sustava povrh drugoga i tako stvorili dvije razine tumačenja. Obje razine djeluju zasebno i skupa, najprije da bi istaknule zbi lju, a zatim da bi je razjasnile. Barthes u Mitolo gijama pokazuje kako primarna razina sadrži "činjenični" sustav predstavljanja u kojemu su predmeti označeni. Barthes to naziva "označujućom ravni". Ona pruža izliku za razdvajanje oblika predstavljanja od sadržaja predstavlja nja. Sekundarna razina promiče simbolički sustav u kojemu se uspostavljaju veze sa zna čenjem. Barthes to simboličko područje asoci jacija naziva "le signifiant vide" ili "praznim označenim". Ono generira drugu ravan znače nja onkraj kulturnog objekta ili prakse, dajući predstavljanju moć istine kao prisustva. Isku stvene činjenice - podržane tim prisustvom signifianta - tako poprimaju metaforički ili simbolički sjaj koji zavodi, i time navodi čitate lja da s pukog ponavljanja svjetovnih tumačenja skokovito prelazi na iznošenje vrijednosnih 15


s u d o v a koji i m a j u e t i č k e i m o r a l n e i m p l i k a c i j e . S tog r a z l o g a , o b j a š n j a v a B a r t h e s , i a k o z n a m o da je rvanje "sport kojim se upravlja iz poza d i n e " , 8 njegovi n e o b u z d a n i s p e k t a k l i ljudskog i s k u s t v a - npr. p r i k a z i b o l i , p a t n j e , i z d a j e , krivnje, prevare, okrutnosti, požude i zanosa - o m o g u ć u j u gledatelju č i š ć e poistovjećivanje s a s u d i o n i c i m a . P r e v l a d a v a e m o c i j a , sirova, ali ne bez ideološke usmjerenosti. Da bi rvački spektakl bio efektan, gledateljstvo se mora b r z o o p r e d i j e l i t i za s t r a n e . K a o i u m i t o l o g i j i , u r v a č k i m se n a d m e t a n j i m a i m a g i n a r n e sage o b o r b a m a na ž i v o t i s m r t , o s r a z u d o b r a i zla, odigravaju pred gledateljstvom s p r e m n i m da u n u t a r takve igre r a s p o z n a i s k o n s k e etičke s i t u a c i j e l j u d s k o g a stanja. R v a n j e koristi m i t o l o š k e a r h e t i p o v e koji o b u z i m a j u svijest. S u m o r n o m a s k i r a n lik, l i c e zla, s u p r o t s t a v l j a s e miljeniku m n o š t v a koji prikazuje i b r a n i sve što je d o b r o u n e k o j kulturi. M i t s k i p r i z o r rva nja o s l a n j a s e n a n e s v j e s n u želju g l e d a t e l j s t v a da razriješi fizičke i etičke napetosti u n u t a r ideologije te kulture. On se h r a n i n j o m e . S i m bolički e l e m e n t poistovjećivanja - ili poprat nog t u m a č e n j a - i z i s k u j e g l e d a t e l j e v u p a ž n j u i objašnjava i z n i m n u p o p u l a r n o s t rvanja. P r e m a 16

Rvanje s mitom

Harthesu, m i t i s k r i v l j u j e z b i l j u r a d i i d e o l o š kog u č i n k a . S k l o n o s t i i p r e d r a s u d e on p r e t v a r a U povijest. N e p r i m j e t n o o b u s t a v l j a p o t r e b u za propitivanjem predstavljanja u kulturi. M i t n a t u r a l i z i r a to i s k r i v l j a v a n j e z b i l j e i u l j e p š a v a njen g r u b o t e s a n i t e k s t d a d o v e d e d o p r e v l a s t i gledišta koje m o ž e poslužiti k a o konfekcijska istina o postojanju. S u v i š n o j e r e ć i d a B a r t h e s n e vjeruje m i t u . O n drži d a j e njegovo i m a g i n a r n o p r i k a z i v a n j e povijesti, d r u š t v a i k u l t u r e , k a d p o s t a n e i z v o r o m istine, u z r o k ljudske s a m o o b m a n e . Nje gova j e tvrdnja d a mitologija s e b e o d r e đ u j e k a o Povijest kada z n a č e n j e valja j a v n o utvrditi, a zbilju d e m i s t i f i c i r a t i , d a b i p r i s v o j i l a p r a v a n a j a s n o ć u i u n i v e r z a l n u istinitost. M i t je u s l u ž b i otpora fragmentaciji kulturnog p a m ć e n j a , o m o gućujući n a m da sve što se u svakidašnjem životu z b i v a o k o n a s u z i m a m o z d r a v o z a goto vo. Z b i l j a s e d e m i s t i f i c i r a r a d i l a k e p o t r o š n j e . M i t i z s e b e l u č i i d e o l o g i j u jer, z a k l j u č u j e B a r thes, " p r e o b r a ž a v a z n a č e n j e u f o r m u " . 9

17


Poststrukturalist Barthes D o č i m rano Barthesovo djelo teži razotkriti tajne predstavljačkih o b l i k a k a o što je mito logija, n j e g o v k a s n i j i r a d u s l o ž n j u j e j e d n o stavnost toga pojma, i č a k propituje njegov z n a č a j o b z i r o m n a k u l t u r n u p r o i z v o d n j u zna čenja. Znakovi, kodovi, strukture i sustavi ostaju v a ž n i u n j e g o v i m k a s n i j i m djelima, k a o š t o je Carstvo znakova, a l i k a o k o n v e n c i j e s k o j i m a se v a l j a p o i g r a v a t i i u n j i m a u ž i v a t i . G o t o v o je s p o p i s i m a i o z n a k a m a k o j e su B a r thesu-semiologu o m o g u ć i l e da stvori metajezik istraživanja.

U k n j i g a m a S/Z i Užitak

teksta i ljubavnički govor,

primjerice,

njega ne

z a n i m a toliko o n o što se i kako predstavlja, koliko i z n a l a ž e n j e n o v i h n a č i n a č i t a n j a koji ć e biti s a m i m a sebi svrhom.

Doživljaj

"jouis-

sance" u č i t a n j u i l i u g o d n o g o l a k š a n j a (igra r i j e č i m a s m i š l j e n o s e k s u a l n e n a r a v i ! ) pri bav ljenju r a z l i č i t o š ć u nekog teksta te igranju ili uživanju u n j e m u , postaje kritički cilj. Z n a č e nje j e s e k u n d a r n o . O n o j e z a p r i j e č e n o ispražnjenošću znakova, njihovom n e m o g u ć n o š ć u da b u d u i z v a n k o n v e n c i o n a l n o g - i s t o g a p r o i z v o l j n o g - s u s t a v a p r e d s t a v l j a n j a k o j i ih 18

Poststrukturalist Barthes

je proizveo s u k l a d n o vlastitoj kulturalnoj lo gici. A k o išta, z a B a r t h e s a s a d a č i t a n j e p o s t a j e način da se odupre snazi teksta nad čitate ljem, n a č i n d a s e p r o p i t a njegova m o t i v i r a n o s t i, k o n a č n o , da se bavi njegovim z n a č e n j e m . Drugim riječima, on se želi suprotstaviti ideologiji predstavljačkih oblika koja se na meće čitatelju u h v a ć e n o m u zamku semioloških s t r u k t u r a teksta. T i j e k o m tog razdoblja, Barthes je dospio do zaključka da su najbolje č e m u se kritičan čitatelj m o ž e nadati - "bljes k o v i " k o j i o s v j e t l j a v a j u n e k u s l i k u ili tekst, a l i ne otkrivaju ništa. L i n g v i s t i č k i e l e m e n t i s e m i o l o g i j e k a o stra tegije č i t a n j a u k l o n j e n i s u i z B a r t h e s o v a k a s nijeg djela. D r u g i s k u p k r i t i č k i h p r e o k u p a c i j a n a t a p a r j e č n i k njegovih i š č i t a v a n j a k u l t u r a l n i h oblika i praksi. Kritičku l e ć u svoga teorijskog arsenala Barthes preusmjerava na pojmove p o v e z a n e s p r i k a z i v a n j e m ljudske želje. Nagla s a k u č i t a n j u t a k o p a d a n a p r i k a z i v a n j e tijela, užitka, ljubavi, p o s j e d o v a n j a , o t u đ e n j a , i n t e r subjektivnosti, kulture, različitosti, p a m ć e n j a i pisanja. Zanimljivo je da m i t i dalje z a u z i m a središ nje m j e s t o u B a r t h e s o v o j p o s t s t r u k t u r a l i s t i č k o j 19

Barthes i carstvo znakova fazi kao o b l i k tvorbe z n a č e n j a koji m u d o p u š t a čitati protiv struje k u l t u r a l n i h predstavljanja i predstavljanja kulture.

20

Carstvo praznih znakova

Carstvo praznih znakova Kao što s a m v e ć ustvrdio, Carstvo znakova ilu strira p r o m j e n u u B a r t h e s o v u k a s n i j e m r a d u . Tekst je više p o e t s k i n e g o analitički, više reflek sivan nego kritički. B a r t h e s uživa u poigravanju s pripovijednom t o č k o m gledišta podrivajući n j e n u v a l j a n o s t kako b i d e c e n t r i r a o n j e n a u t o ritet i u k i n u o joj l e g i t i m n o s t . Ž e l i se oduprije ti i s k u š e n j u m i t o l o g i z i r a n j a s v o g a p r e d m e t a , J a p a n a , to jest, i d e a l i z i r a n j a i n a t u r a l i z i r a n j a o d r e đ e n e slike o r i j e n t a l n e k u l t u r e suprotstav ljene onoj zapadnjačkoj. U B a r t h e s o v u predgo Carstvu znakova

voru Tekst

ne

triraju"

"objašnjava"slike.

tekst:

svaka

polazište

neke

analogna

gubljenju

naziva

Šatori;

ispreplićući, mjenu i

u

čitamo

ovih njima

tekst žele

U Carstvu znakova,

bila

ne

je

vizualnog i

slike,

osigurati čitati

"ilus

za

mene

kolebanja

što

smisla

označitelja: žele

Slike

slika

vrste

sljedeće:

ga

Zen

međusobno kretanje,

tijela,

lica,

uzmicanje

se raz

pisma, 10

znakova.

t e o r i j a je u g r a đ e n a od

nosno utemeljena u stilu izražavanja. N e m a 21


izravne primjene metode koju b i s m o mogli nazvati "semiološkom". Svjesno odbijajući d a " p o j a š n j a v a " s l i k e J a p a n a koje p r e d s t a v l j a , B a r t h e s izbjegava pozivanje na vizualni mo tiv svjetla i t a m e , k a o i na i d e o l o g i j u Z a p a d a . O d r i č e se njegove m i t o l o g i j e i p r i h v a ć a iz toga p r o i z a š l i g u b i t a k z n a č e n j a , skloniji t o m e d a n e poučava čitatelja Istinu o japanskoj kulturi. K u l t u r a j e , a k o išta, p o v l a č e n j e u z n a k o v e r a d i iznalaženja značenja unutar sustava znakova, č i j a je z b i l j a t e k f i k c i j a j e z i k a - to jest, p r o i z voljan n a č i n kodiranja i davanja s m i s l a svijetu. B a r t h e s bi se, d r ž i m , s l o ž i o s t o m t v r d n j o m , s o b z i r o m na to da je njegovo v i đ e n j e m i t a i nje gova o d g o v a r a j u ć e g diskursa, h i s t o r i j e , b i l o d o i s t a s k e p t i č k o . Historija, k a o i m i t , p r o i z v o d i k u l t u r a l n e p r i p o v i j e s t i koje b r k a j u p u t e v e p r e m a s t v a r a n j u z n a č e n j a s a d a š n j i h događaja, u o d n o s u s p r a m p r o š l i h zbivanja. To je r a z l o g s kojega B a r t h e s n a m j e r n o odbija p o j a š n j a v a t i tekst Carstva znakova i n j e g o v e s l i k e : u č i n a k toga b i o b i r e p r o d u c i r a n j e e t n o c e n t r i č k o g m i t a o J a p a n u što ga tvori njegova historija na Za padu. Nije m o g l o b i t i d r u g o g i z b o r a . O n o š t o B a r thes zna o J a p a n u uvijek je već filtrirano kroz 22

Carstvo praznih z n a k o v a

" p r a z n i n u riječi koja uspostavlja P i s m o " . 1 1 Z n a č e n j e j e o d g o đ e n o , p r i s t u p i s t i n i zapri ječen. S j e d n e strane, znakovi J a p a n a za nj su prazni, l i š e n i p r i r o d n a r e f e r e n c i j a l n o g z n a č e nja, p a m o ž e biti s a m o o b l i k a p r e d o č a v a n j a što i h o n n e r a z u m i j e p o s v e . M i t o l o g i j a j e n a taj n a č i n izbjegnuta. Z n a k o v i J a p a n a n i s u t e k zna kovi j e d n o g carstva. Ili carstva znakova. S druge strane, kao autsajder s p r a m j a p a n s k e kulture, B a r t h e s j e p r i n u đ e n n a e t n o c e n t r i z a m i kul turno sljepilo uskog r a s p o n a z n a č e n j a što ga slika J a p a n a izaziva u zapadnog čitatelja. M i tologija j e p o s v u d a , ali ovaj p u t a o n a d o l a z i i z njega samog te obilježuje njegove reakcije na z n a k o v e koje v i d i i doživljava. " T r e b a l i b i s m o jednog dana sačiniti povijest našega vlastitog n e z n a n j a " , k a ž e on... ...objelodanitikompaktnost ma,

popisati

renja

na

mogli

začuti,

koja

su,

toje

u

stoljeća

različitost, te

neminovno, tome

nepoznavanje jezicima

kroz

našega

narciz

nekoliko

koja ideologijska

slijedila,

da Azije

(Voltaireovu

upozo

smo a

ponekad utjerivanja

koja

se sas

uvijekprilagođavamo zahvaljujući Istoku,

naše

poznatim časopisu 23


Revue

Asiatique,

Franceu).

Pierreu

Lotiju

ili

Air

12

B a r t h e s o v o z n a n j e o J a p a n u o g r a n i č e n o je na o n o š t o je p r o č i t a o o n j e g o v o j p o v i j e s t i i v i d i o od njegovih slika, b i l o k r o z iskustvo ili u m e d i jima. Ta izloženost zapadnom arhivu tekstova i slika k o j e se n a z i v a j u " J a p a n o m " u s p o s t a v l j a mit o J a p a n u k a o dijelu o r i j e n t a l n e k u l t u r e su protstavljene o n o j z a p a d n j a č k o j . Pridaje m u s e povijesno nasljeđe koje n a z i v a m o "poviješću Japana", i o n o kulturne različitosti Japana čini razumljivima z a p a d n o m duhu. Ta je slika "Ja p a n a " - njegov mit - slijedom toga zapadni izum. O n a n i m a l o ne nalikuje stvarnom Japa nu. Postoji razlog za takvu predodžbu J a p a n a koja s e s t v a r a i z v a n s a m e j a p a n s k e k u l t u r e i tvori z a p a d n u m i t o l o g i j u " J a p a n a " - daje m u svoje egzotično pojašnjenje,

r e k a o bi B a r t h e s -

kao dijela o r i j e n t a l n e k u l t u r e s u p r o t s t a v l j e n e e u r o p s k o j k u l t u r i . U s t a n o v i t o m p o g l e d u , da kle, n i š t a n e s t o j i u p o z a d i n i c a r s t v a z n a k o v a što g a B a r t h e s i m e n u j e J a p a n o m . B a r t h e o v a p r e d o d ž b a J a p a n a o d r a ž a v a t j e s k o b u koju ć u t i zapadni čitatelj kada se suoči s n e k i m neči tljivim 24

tekstom.

Japan

iz

Carstva

znakova

Carstvo praznih z n a k o v a

trebalo bi, u t o m smislu, nazvati carstvom praz nih znakova. Č i n j e n i c a da Z a p a d " s v e š k r o p i s m i s l o m " 1 3 frustrira B a r t h e s a . N j o m e s e e t i k a č i t a n j a s v o d i n a r a s k a p a n j e t e k s t a d a b i s e iznašlo njegovo značenje. On stoga odabire izmisliti Japan, napisati fiktivan prikaz lišen p r e t e n z i j a na I s t i n u i P o v i j e s t koje bi ga u t e m e l j i l e . I z o s t a j u t r a n s c e n d e n t n i z n a k o v i za p a d n e k u l t u r e k o j i o v i s e o m e t a f i z i č k o m za snivanju značenja, npr. Riječ, Bog, Subjekt, ego, prisustvo, n e p o k r e t n o središte i tako dalje. B a r t h e s m o ž e s a m o p o v e z a t i vrtoglavu r a z n o r o d n o s t J a p a n a u m o n t a ž i s l i k a i t e k s t o v a koji su dojmljivi s a m i po sebi. Doživljaj g u b i t k a što ga on ćuti pri dodiru s p r a z n i n o m njegovih znakova daje t o n njegovu iščitavanju k u l t u r n i h o b l i k a i p r a k s e . Pa i p a k , ostaje p i t a n j e : je li moguće napisati historiju japanske kulture, a da se pritom ne podlegne iskušenju ponovna uspostavljanja n j e n e z a p a d n j a č k e m i t o l o g i j e ? N a prvi p o g l e d č i n i s e d a n i j e . A l i d a b i s m o p o k u š a l i o d g o v o r i t i n a t o p i t a n j e , valja n a m r a z m o t r i t i p r o b l e m e što i h p i s a n j e k u l t u r n e historije postavlja pred Barthesa.

25


Kultura i povijest

Da

cjelokupna

može Razuma

biti

samo

povijest povijest

u

konačnoj značenja,

analizi to

jest

14

općenito...

Prizvati o n o drugo " z n a k a povijesti" n e z n a č i pozdraviti trenutak ludila lišenog razloga. K a o s ili a n a r h i j a uvijek ć e p r o i z a ć i i z kritičkog s t a v a koji n e a p e l i r a n a r a z l o ž n o s t . O d l u č i m o li vjerovati J a c q u e s u Derridi, č a k bi i historija ludila i m a l a vlastite idiosinkratske razloge, vlastitu logiku koja bi njome upravljala, bez obzira na to b i s m o li je mi uspjeli dokučiti. Ništa nije b e z vlastita razloga, m a k a r koliko n e k a m i s a o i l i č i n b i l i z a s t r a n j e l i ili n e e t i č k i . Kao što je u "Diskursu historije"

15

ustvrdio

Barthes, g u b i t a k z n a č e n j a je zbog posredovanja j e z i č n i h z n a k o v a i m a n e n t a n svakoj historiji ili predstavljanju kulture. Pisanje o kulturnim z b i v a n j i m a ili p r a k s a m a otuda s e više n e m o ž e poimati kao objektivno bilježenje pojedino sti. H i s t o r i j a g u b i s v o j u č i n j e n i č n o s t u p r a v o time što je se piše. Historija je tekst. Ulašte na površina. S k u p znakova. Historija više ne 26

Kultura i povijest

dokumentira " o n o zbiljsko", objašnjava Bar thes, v e ć proizvodi "nerazumljivo".16 O n a je obilježena k u l t u r n o m p e r s p e k t i v o m povjes ničara u procesu tumačenja i pisanja histo rije. T e k s t o v i i slike historije, p o p u t o n i h m i t a , posve su prožeti idelogijom i r e t o r i č k i m teh nikama povjesničara. Historija je posredova na j e z i k o m i stoga predstavlja vid diskursa koji stvara tekst, ali ne olakšava prikazivanje či njenica. U

Marxove sablasti:

knjizi

žalovanja

i

nova

stanje

internacionala,

17

duga,

rad

Derrida

z a u z i m a s t a n o v i š t e s l i č n o B a r t h e s o v u u po gledu pisanja historije i ideologije. Derrida kritizira novije tvrdnje o "kraju povijesti" - koje liberalni humanisti poput Francisa Fukuyame i z n o s e n a k o n s l o m a k o m u n i z m a u sovjetskoj Rusiji - k a o p u k e i d e o l o š k e trikove za lakovjer ne. To jest, k a o pokušaje p o n o v n o g p i s a n j a his torije i utjecanja na kulturno p a m ć e n j e u skladu s p o l i t i č k o m i d e o l o g i j o m o n i h , čiji je prikrive ni interes uklanjanje razlika u t u m a č e n j u iz o d r e đ e n e vizije g r a đ a n s k o g d r u š t v a . P r e m a Derridi, r a z u m je ideologija historije. Histori ja ispisuje p r a z n i n u znakova, ali objašnjava slike k a k o bi i s p u n i l a r u p e u r a z u m i j e v a n j u i 27


t a k o o m o g u ć i l a s t v a r a n j e m i t a ili i d e o l o g i j e . N i š t a više, n i š t a m a n j e . Kao i kod mita, središnji p r o b l e m pisanja historije neke kulture jest p r o b l e m ideologije. B a r t h e s se u Carstvu znakova č e s t o v r a ć a toj t e m i - u stvari, o n j e u o p ć e n e n a p u š t a . Nje gov je napor usmjeren k t o m e da se okuša na putu učenja o različitosti japanske kulture. Odlaganje te intelektualne rabote, kaže on, " m o ž e biti jedino rezultat ideologijskog mra k a " . 1 8 O d g o v o r n o s t v o đ e n j a čitatelja k r o z slike i t e k s t o v e J a p a n a k a k o g a s ä m vidi, B a r t h e s shvaća veoma ozbiljno. Jedna od ključnih z a m i s l i Carstva znakova s a s t o j i se u n e r a s k i divoj v e z i i d e o l o g i j e s p i t a n j e m z n a č e n j a - u značenju značenja. Barthes ne može izbjeći svoje z a p a d n j a č k o o b r a z o v a n j e i n a s l j e đ e . Ne m o ž e s e od-učiti o d o n o g a što j e v e ć n a u č i o . T a spoznaja u sliku uvodi semiotiku, b u d u ć i da s e t u m a č e n j e z n a č e n j a javlja n a p o d r u č j u arti kulacije čiji znakovi zauzimaju o n o što m o ž e m o nazvati j a v n o m sferom kulture. B a r t h e s nas podsjeća da "Japan" kao označitelj na Zapadu uključuje š i r e n j e z n a k o v a i njihovo posredova nje. Ti se z n a k o v i - s l i k e i t e k s t o v i - ne p r e d o čuju n a s u m i č n o . Na djelu je povijesno nasljeđe 28

Kultura i povijest

motivirano ideologijom. To djelovanje obu hvaća prevođenje ideja, "zaokrete svijesti", napredovanje misli, vrijednosti i ideala poje dinaca, s k u p i n a ili društava utjelovljenih u raznim tekstualiziranim oblicima, prisutnim unutar raznolikih kulturnih miljea, različitih povijesnih razdoblja koje n a z i v a m o "Zapa dom". P r e m a Barthesu, postoji osebujan ideo loški cilj koji u o b l i č a v a o n o što o n č i n i izdvaja jući " o d r e đ e n e z n a č a j k e " koje tvore z n a k o v n i sustav z v a n ' J a p a n " , n a i m e p i s a n j e j e d n o g obli ka kulturne historije. O n o podrazumijeva da se tumačenje usredotočuje na tekstualizirane "proizvode" kulture te na kontekste i prakse u n u t a r kojih se n j i h o v a z n a č e n j a , k a d ih se dru š t v e n o usađuje, raspodjeljuju i " k o n z u m i r a j u " .

29


Vizualizacija kulture To je razlog s kojega B a r t h e s k o m b i n i r a slike u n u t a r t e k s t a Carstva znakova. S l i k e k o n t e k s t u a l i z i r a j u a n a l i z u , s m j e š t a j u je u p o v i j e s t i p r u ž a j u j o j okvir, t e m e l j e ć i j e t a k o " u s t v a r n o sti". Odgovornost predočavanja različitosti J a p a n a kao sustava odnosa čije značajke Bar t h e s u t v r đ u j e , p r o i z l a z i s l i j e d o m toga i z č i n a iščitavanja i ispisivanja životnih prostora tih odnosa teksta i konteksta. Primjerice, prikaz gradskog p l a n a Tokija, izlaganje o b l i k a p i s m a i opis ljudi u č i n u klanjanja pružaju čitatelju vinjete j a p a n s k o g a k u l t u r n o g života. V i z u a l n o p r e d o č a v a n j e k o n k r e t i z i r a z n a č e n j e artikuli rano p o m o ć u i unutar portretirane slike. Neki bi kazali, ideologija je ogoljena. N j e n o z n a č e n j e nije s k r i v e n o , j e r v i z u a l n i j e z i k s l i k e u s i d r u j e i prenosi poruku. P r e m a takvom je stajalištu slika i k o n a s a d r ž a j a . O n o p r e t p o s t a v l j a j e d n u razinu artikulacije, baš kao i otrcana izreka "slika vrijedi k o l i k o t i s u ć u riječi". Taj stav pod sjeća n a č u v e n u i z j a v u M a r s h a l l a M c L u h a n a : "Medij je poruka." U o v o m bismo slučaju lako mogli z a m i j e n i t i " m e d i j " sa " s l i k o m " i d o ć i do zaključaka koji o d j e k u j u u o r i g i n a l n o m n e o l o -

Vizualizacija kulture

gizmu. V i z u a l n a slika govori za sebe, iako ne posve, b u d u ć i d a c j e l o k u p n u n j e n u k o m p o z i c i j u t v o r e m n o g o m a n j i dijelovi koji artikuliraju r a z l i č i t e r a z i n e z n a č e n j a , o v i s n e o t o m e n a što usredotočujemo pogled. Svi slikovni tekstovi u v r š t e n i u Carstvo znakova n a d o p u n j u j u n a š e o p ć e razumijevanje narativnog teksta, ali po stoje i m u l t i v a l e n t n e razine neistraženog značenja. O n o j e što z a n a s važnije, d o k č i t a m o B a r t h e sov prikaz z n a k o v a j a p a n s k e kulture, jest n a č i n na koji te v i z u a l n e slike - npr. o n e s u m o rvača, gejše, r u k e koja ispisuje z n a k kanji p i s m a - us postavljaju p r o s t o r n i i v r e m e n s k i z a p i s opisa n i h p r e d m e t a . Fotografija p o s t a j e i s k u s t v e n i d o k a z p o v i j e s n o g p o s t o j a n j a te u isti m a h arte fakt p r o š l o g i z a u v i j e k i z g u b l j e n o g t r e n u t k a . U svojoj p o s l j e d n j o j k n j i z i , n a s l o v l j e n o j Ca mera Lucida, B a r t h e s p r o p i t u j e v r t o g l a v u č i n a k tog z n a č e n j s k o g p r o t u r j e č j a . I n t r i g i r a g a n a č i n n a koji fotografski r e a l i z a m r u š i p r o s t o r i v r i j e m e , u k o j i m a se z n a č e n j e n a k u p l j a k r o z p r a z n i n u p r e d s t a v l j a n j a - n a č i n koji u z d r m a va o n o što jest i š t o nije u o n o m ovdje i s a d a . Carstvo znakova n a g l a š a v a b o g a t s t v o

znače

nja i gubitak z n a č e n j a koji je p r o b l e m historije, 31


ovisno o t o m e predočuje li se o n a p u t e m riječi ili v i z u a l n i h slika. N a m n o g o n a č i n a B a r t h e s i p a k m o r a i n t e r v e n i r a t i z b o g čitatelja. Fotogra fije i d r u g e v i z u a l n e s l i k e k o n t e k s t u a l i z i r a j u i usložnjuju razliku i z m e đ u zapadnjačkog m i t a o " J a p a n u " i J a p a n a koji je krajolik p r a z n i h zna kova. O n o što D e r r i d a n a z i v a " n e o d r e d i v o š ć u " svojstveno je prostoru tumačenja. Kultura u t j e č e n a p r e d s t a v l j a n j e h i s t o r i j e , k a o i obrat n o . D r u g i m r i j e č i m a , n e m o ž e m o s e u t e ć i kona č n o m , n e o s p o r i v o m z n a č e n j u . B a r t h e s , dakle, m o r a i s t a k n u t i o n o što v i z u a l n o o b j a š n j a v a d a bi t o m e dao p r a g m a t i č a n sadržaj i p o k a z a o kako je u k o r i j e n j e n o u s t v a r n o s t i k u l t u r n i h figura, p r o s t o r a i p o s t u p a k a . No to ne p r u ž a s l i k u isti n e . P o s t o j i č i t a v svijet r a z l i k e i z m e đ u r a z u m i jevanja primjera i reproduciranja ideologije, k a o što n a s p o d s j e ć a B a r t h e s p o z i v a j u ć i s e n a diskurs h i s t o r i j e k a o o b l i k k u l t u r n e m i t o l o g i j e u kojemu se m o ž e n a ć i istina. Naposljetku je, m e đ u t i m , p r o c e s t u m a č e n j a o d n o s n o stvara nja z n a č e n j a p r e p u š t e n čitatelju. I d e o l o g i j a j e , kao i k u l t u r a i s u b j e k t i v n o s t , rastezljiva. N j e n e se d i m e n z i j e mijenjaju s iskustvom. Z a š t o to možemo reći?

32


Historijska metoda prije i nakon ideologije Poput B a r t h e s a , L o u i s A l t h u s s e r je u ideologi ji p r e p o z n a o b i t a n u s t r o j k u l t u r n o g a i povije s n o g života. O n a n e upravlja s a m o s r e d s t v i m a i načinima tekstualizacije već i raspodjelom, potrošnjom i ozakonjivanjem značenja unutar d r u š t v e n o g k o n t e k s t a . I d e o l o g i j a k a o povije sna sila konstruira subjektivnost. O t o m e n e m a s p o r a . Ipak, o n a i m a g r a n i c e . P o s t o j i t a n k a li nija i z m e đ u utjecaja ideologije na svijest i m o gućnosti posvemašnjeg reproduciranja njenih pojmovnih struktura. Althusser je prepoznao n a r a v te " r e l a t i v n e a u t o n o m i j e " i d e o l o g i j e u n j e n o m d j e l o v a n j u n a s u b j e k t i v n o s t radi od r e đ i v a n j a d o m i n a n t n i h n a č i n a n a koje s e od n o s i m o spram izvanjske zbilje. On to naziva " i n t e r p e l a c i j o m " , ili o b r t a n j e m stavova, vrijed n o s t i i u v j e r e n j a što ga u p o j e d i n c u u z r o k u j u politički aparati državne m o ć i . Posrijedi je odlučujući trenutak kada "građanin" postaje artikuliran kao " p o d a n i k " . N o , o g r a n i č e n j a tog s h v a ć a n j a i d e o l o g i j e p o k a z a l a su se u v e z i s ljudskim djelovanjem i poviješću. Primjerice, svjesna i nesvjesna uvjerenja uobličuju svaki 33


o b l i k djelovanja kako bi ga u č i n i l a u s m j e r e n i m , d o s l j e d n i m i stoga p r o d u k t i v n i m . P o v j e s n i č a r H a y d e n W h i t e objašnjava: Skupine

se

nostima

u političke

te

angažiraju

aktivnosti

odnosu svrhu

za

na ili

njih

neki

kako

kvalitativno

su

ili

od

njihovih

onih

razlikuju

nja po

tome što su

skupine

koje

nema

drugi, To

sumnje,

smisla

im

dopušta

od

onih

različito sudjeluju

smislena u

da

za

vrijednost ...Povijesna

prirodnih za

cilj,

njihovih

neprijatelja. smislena

u

aktivnosti

višu

od

ali

samo

njihove političke

se

aktiv

izvanpolitički

predstavljaju

zbivanja

i

političkim

imaju

različite

protivnika

uzrokuju

svrhe,

vrijednost.

mišljaju

u

zbiva

one koji ih za

njihovom

različite odvi

19

janju.

Ne m o ž e m o p r e t p o s t a v i t i - a to ne č i n i ni B a r t h e s - da i d e o l o g i j a na isti n a č i n djeluje na svijest s v i h č l a n o v a n e k e k u l t u r e . O n a s e u vama i m e n i artikulira različitim sredstvima i n a č i n i m a . To o b j a š n j a v a raznovrsnost č i t a n j a i t u m a č e n j a p r i s u t n u m e đ u n a m a . Ideologija s e ne može pojaviti bez mreže otpora vlastitim 34


h o m o g e n i z i r a j u ć i m u č i n c i m a . I n a č e b i s m o svi m i s l i l i i g o v o r i l i s l i č n o - i vjerojatno ne bi b i l o ničega o č e m u b i s m o govorili ili pisali, jer bi uslijed p o s v e m a š n j e g i p r e š u t n o g slaganja pre v l a d a l a t i š i n a . K a o u telepatiji, ne bi p r e o s t a l o ništa da se kaže što v e ć ne b i s m o znali. Potre ba za k o m u n i k a c i j o m bi iščeznula. Cjelokup no ljudsko djelovanje moglo bi se predvidjeti prije n o š t o b i d o n j e g a d o l a z i l o . Značaj

Carstva znakova ne p o č i v a t o l i k o u

p o j e d i n o s t i m a n j e g o v e a n a l i z e koliko u i z r a z u tjeskobne zapadne slutnje da jezik ne znači ništa, da značenje nije važno. B a r t h e s a ne i z n e n a đ u j e - a ne bi t r e b a l o ni n a s - š t o je kraj devetnaestog stoljeća mogao rezultirati s a m o u k l a n j a n j e m ideologijski z a s n o v a n o g interpretativnog okvira iz historijske metodologije. Ustaljivanje čisto "znanstvenog" nastojanja unutar te discipline poduprla je korespondencijska teorija istine. Znakovi historijskog diskursa bili su k o n a č n o provjerljivi u s v o m o d n o s u spram zbilje. Logički jezik sudova potvrđivao je istinitost predstavljanja. P r i m j e r takve tvrdnje b i o b i : " S n i j e g j e bijel j e r j e snijeg bijel." Tu n e m a logičkog protuslovlja, jer se ta tvrdnja t e m e l j i n a i s k u s t v e n i m d o k a z i m a koji 35


uzročno povezuju jezik s vanjskim svijetom. T r i t a k v e p e r s p e k t i v e z a u s p o s t a v l j a n j e kore spondencije između izraza pojmova i njihova o d n o s a s p r a m zbilje u o b l i č u j u h i s t o r i o g r a f i j u od devetnaestog stoljeća n a o v a m o . Riječ je o sljedećima. Jezik pojmljen kao: 1) pokazatelj u z r o č n i h o d n o s a k o j i m a upravlja materijalnost s t r u k t u r a v a n j s k o g svijeta (npr. m a r k s i s t i č k a historijska m e t o d a ) ; 2) i k o n i č k o , ili mimetičko, p r i k a z i v a n j e v a n j s k e zbilje koja se o d r a ž a v a u sustavu gramatike i sintakse, kao i u rječniku koji s e k o r i s t i d a b i s e p r i k a z a l a z b i l j a (npr. arhetipska historija E r n s t a Cassirera), i 3) m o t i v i r a n i s i m b o l v a n j s k e z b i l j e koji p r e t p o stavlja

prisustvo

sveobuhvatnog

Zeitgeista

("duha v r e m e n a " ) što odražava sve vidove n e k e kulture i t a k o r a z o t k r i v a bit c j e l i n e (npr. hege lijanski p o v j e s n i č a r i ) . Povlašćivanje referencijalne funkcije jezika odražava uvjerenje da suštinu prošlosti valja otkriti u b o g a t s t v u p o j e d i n o s t i š t o ih je doku mentirao povjesničar, u njihovoj neporecivoj " č i n j e n i č n o s t i " i o t u d a u njihovoj " i s t i n i t o s t i " . Srž istine počiva u korespondenciji između priča koje su " p i s a n e " i p r i č a koje su " ž i v l j e n e " . O n a se dade p o k a z a t i s a m o u p o m n o izvedenoj,

J6


kauzalno utemeljenoj logici u č e n o g stila obraćanja koja smjera otkrivanju prave priče, ponavljanju zbiljskih događaja i "stvarnoj" priči, n j e n u n a r a t i v i z i r a n o m p r i k a z u . U p o r a ba strogo pripovijednog n a č i n a u historiografiji kao stila prikazivanja stoga se tereti za pružanje p r i v i d n e s u v i s l o s t i p r e d s t a v l j a n j u ljudi, stvari i događaja. K a o što p o k a z u j e B a r t h e s , h i s t o r i j ski diskurs postaje u o s n o v i jednakovrijedan književnom diskursu kakav m o ž e m o n a ć i u epu, r o m a n u ili d r a m i - gdje su d r a m a t i k a p r e d o č a vanja i s t r u k t u r i r a n j e n j e n o g i z l a g a n j a v e ć m a svojstveni o n i r i č k o j (snovitoj) zbilji n e g o l i o n o j a k t u a l n o j . U p r a v o s e stoga o n n e l i b i p i s a n j a o fiktivnom J a p a n u - on m o r a pribaviti l o g i č n o s t i s u v i s l o s t s v o m e doživljaju J a p a n a iz n e p o v e z a n i h r e a k c i j a n a z n a k o v e njegove k u l t u r e . U r a s p r a v i " D i s k u r s h i s t o r i j e " B a r t h e s je pri vukao pozornost na n a č e l a izlaganja koja uprav ljaju h i s t o r i j s k o m d i s c i p l i n o m i č i n j e n i c o m njena očitovanja kao diskursa. Razlikovanje i z m e đ u " č i n j e n i c e " i "fikcije" d u g u j e m o ustalje n i m "pravilima dokazivanja",

valjanost povi

j e s n i h izvora p o č i v a n a v e z a m a čije s e podrije tlo l a k o m o ž e n a ć i u r e f e r e n c i j a m a u s k l o p u p r i m a r n i h izvora - npr. u t e k s t o v n i m a r h i v i m a 37


u d i s k u r s u h i s t o r i j e t v o r e s a m o z n a k o v i koji privlače čitatelja. Nikakve tvrdnje o činjeničnosti, objektivnosti ili istinitosti ne m o g u se iznositi izvan rubova teksta. Z n a c i historije su prazni. M o r a m o prihvatiti logiku što n a m j e B a r t h e s n u d i , i m a j u ć i u v i d u njegovo p r i z n a n j e d a " o n o š t o ć e m o ovdje p r e d s t a v i t i n e p r i p a d a (barem se tome nadamo) umjetnosti, japan s k o m u r b a n i z m u , j a p a n s k o j kuhinji. Autor n i j e nikada, ni u k o j e m s m i s l u fotografirao J a p a n . " 2 2 P o m n o i s t r a ž i v a n j e p i s a n j a h i s t o r i j e iziskuje historiografovo a k t i v n o i n t e l e k t u a l n o bavljenje s v i j e t o m k a o t e k s t o m - k a o z n a k o v l j e m - a ne č i n j e n i c a m a . Z a m j e n a p o j m o v a " r i j e č " i "pred stavljanje" p o j m o v i m a "znak" i " o z n a č a v a n j e " za s o b o m povlači pitanje proizvodnje, raspo djele i p o t r o š n j e z n a č e n j a u p r a v o u s e m i o l o š k o m području analize. Težnja da se odnosi tekst-kontekst r a z a b e r u na temelju r a z l u č i v a n j a "zbiljskog" o d " i m a g i n a r n o g " z a t o m l j u j e se, j e r ne postoje j a s n a razlikovanja. J e z i k će uvijek p o s r e d o v a t i r a z u m i j e v a n j e . Javljaju s e t e m e l j na pitanja glede naravi i m o g u ć n o s t i pristupa z n a č e n j u i z v a n d i s k u r s a : k a k o " s t v a r n o s t " iz gleda i z v a n d i s k u r s a ? K a k o b i s m o j o j p r i s t u pili n e o v i s n o o j e z i k u ? Kako d a s a z n a m o j e s u 40


li i joj n a š a g l e d i š t a v j e r n a ? I tako r e d o m . S e m i ološkim rječnikom kazano, takva pitanja teže odrediti n a r a v izvandiskurzivne zbilje. N o m o ž e m o l i i k a d i z b j e ć i i d e o l o g i j u k o j a b o j i pers pektivu? D r ž i m d a n e m o ž e m o . P o v j e s n i č a r s k i d i s k u r s m o r a d a k l e , u n e k o m v i d u ili o b l i k u , biti f i k t i v a n n a č i n p r i k a z i v a n j a . U " D i s k u r s u historije" Barthes pita: Razlikuje

li

gađajima, Grka

koje je

temeljnim

razlikuje

li

po

imaginarnog u

skopčano

"stvarnog" taj

specifičnoj

pripovijedanja romanu

doba

"znanosti",

razlikovnom epu,

od

predmetom

doista

nekoj

do

bilo

"racionalnog"

se

nesumnjivo zimo

općenito

mjerilom

načelima

o prošlim

našoj kulturi,

historijske

dano nja,

u

naovamo,

sankcije s

se pripovijedanje

i

-

oblik pripovijeda crti,

po

nekom

obilježju,

od

kakvo i

oprav

izlaganja

nala

23

drami?

U n a s t a v k u on tvrdi da "u ' o b j e k t i v n o j ' h i s toriji ' s t v a r n o ' n i k a d n i j e n i š t a d o l i n e f o r m u l i r a n o o z n a č e n o koje s e krije i z a p r i v i d n o sve m o ć n o g referenta. Ta situacija karakterizira o n o što bi

se

moglo

nazvati

realističkim

efektom 41


[effet du reel)."24

K a d a se a n a l i z i r a j u r a z l i č i t i

n a č i n i tvorbe diskursa, postoji zajedničko semiološko n a č e l o koje ubrzo postaje očito. Z n a č e n j e se stvara u o d n o s u s p r a m p r o i z v o l j n i h r a z l i k a i z m e đ u s a s t a v n i h z n a k o v a u k l o n j e n i h i z zbi lje. Z n a k o v i p r e d s t a v l j a j u n e š t o d r u g o i z v a n sebe samih. Ideologija je u k l j u č e n a u njihovo stvaranje. Z n a k o v i n a d o m j e š t a j u zbilju i proiz voljno j e t u m a č e p o m o ć u u č i n k a ukazivanja n a f o r m a l n e r a z l i k e , koji n a m o m o g u ć u j e d a t i m r a z l i k a m a d a d e m o s m i s a o u s v r h u identificira nja i s h v a ć a n j a o n o g a na što se z n a k o v i o d n o s e u v a n j s k o m svijetu. B u d u ć i da ideologija utječe na o p a ž a n j e , a stoga i na čitanje i p i s a n j e histo rije, o d n o s e o z n a č i t e l j - o z n a č e n o u n u t a r n j e n a tekstualnog predstavljanja kulture obilježuje n e s t a b i l n o s t . P r i s t u p zbiljskom j e o b u s t a v l j e n . Značenje kulture je decentrirano. Istina se r a s p r š u j e , i g u b i se s v a k i trag m o g u ć n o s t i za k l j u č n o g t u m a č e n j a . A k o j e h i s t o r i j a fikcija, m o ž e m o li je nazvati lažju? To bi se p r i l i č n o loše odrazilo na B a r t h e s a i prikaz J a p a n a što ga on i z n o s i u Carstvu znakova.

42


Laži, fikcija, ideologija Barthes

u

Carstvu

znakova

u

prednji

plan

kritike uvodi problem analiziranja historije, a o t u d a i kulture, ili k u l t u r n e povijesti J a p a n a , s n a o k o o b j e k t i v n o g stajališta. K a k o p i s a t i iz p e r s p e k t i v e n e k o g a koji z n a I s t i n u o j a p a n s k o j kulturnoj povijesti? Ne postoji takva nepris trana i s v e z n a l a č k a t o č k a gledišta. N a d u u radi kalno s e m i o t i č k o s u o č e n j e s Historijom i nje n i m n e k r i t i č k i m predstavljačkim a p a r a t o m č i n i m o g u ć n o s t "dekonstruiranja" o s n o v e autoriteta zapadne kulture i istinitosti njenog diskursa. M o ž e m o li, d a k l e , Carstvo znakova j o š u v i j e k nazivati kulturnom historijom? Treba n a m još m a l o p o d l o g e d a b i s m o odgovorili n a t o pi tanje. Barthes se ne upušta ni u "dekonstrukciju" niti u " d e m i s t i f i k a c i j u " J a p a n a ili njegove kul ture, ako b i t a k v o što u o p ć e b i l o m o g u ć e . N o , poput Derride, on kroz čin pisanja iznosi na vidjelo teorijske preduvjete za p o n o v n o promi šljanje k u l t u r n e p o v i j e s t i n a k o n s e m i o t i č k o g obrata iz 1 9 5 0 - i h i 60-ih. Taj n a s kritički postu p a k p o z i v a da u h i s t o r i j i i n j e n o m predstavlja nju k u l t u r e p r e p o z n a m o i n t e r p r e t a c i j s k i č i n : 43


čin pisanja i otuda predstavljanja. Semiotika pretvara povijest u historiografiju - pisanje povijesti. Postoji razlika. Barthes nas tjera da osvijestimo način na koji je autoritet historije na Zapadu vezan uz logiku metafizičkog logosa, kako su ga nazivali drevni Grci. Logos je mis tična

moć Božje Riječi koja

utjelovljuje

smisao

i um u Riječi. Historija je Riječ. A ta pretpostav ka omogućuje viziju kulture zabilježenu u vidu historije i historiju zabilježenu u vidu kulture - to jest, pisanje kulturne historije preko koje ga se značenje kulture kodificira u sustavu i predstavlja kao Istina. Povrh svega, moramo upamtiti da historija ima svoju "intelektual nu" i "kulturnu" povijest. Ona ima vlastite su stave označavanja i kodove stvaranja značenja, na koje nam se sada valja osvrnuti prije no što nastavimo s iščitavanjem Barthesova pisma u Carstvu

znakova.

Od svojih početaka kod njemačkog filozofa Hegela, koji ju je svrstao u rubriku Geistes geschichte,*

kulturna historija tradicionalno

označava zaseban podžanr opće historiografije. Vjerna "vrhovnoj" disciplini u pristajanju uz * Doslovno "filozofija duha". (Prev.) 44


i s t a t e o r i j s k a pravila, od nje se razlikuje transd i s c i p l i n a r n o m š i r i n o m svojih izvora. P r i m j e r i c e , filozofija, antropologija, sociologija, l i n g v i s t i k a , p s i h o l o g i j a , pa č a k i k n j i ž e v n a te orija, p r i d o n i j e l e s u a n a l i t i č k o j m e t o d o l o g i j i kulturne historije. To miješanje metoda napo sljetku j e p r i d o n i j e l o p o m u t n j i : č i m e s e d i s c i p l i n a k u l t u r n e historije zapravo b a v i ? P r o b l e m a u t o n o m i j e k u l t u r n e h i s t o r i j e u p o d r u č j u his torijski o r i j e n t i r a n i h i z u č a v a n j a k u l t u r e pred stavlja č i n j e n i c a da joj nedostaje "vlastito i m e " . U S j e d i n j e n i m D r ž a v a m a n a z i v a je se i n t e l e k t u a l n o m h i s t o r i j o m ili historijom ideja, također i k u l t u r n o m historijom. Francuski t e r m i n za n j u g l a s i l'histoire des mentalites.

U Rusiji

se

o njoj govori k a o o historiji mišljenja. Č i n j e n i c a da kulturnoj historiji nedostaje vlastito i m e v e o m a j e znakovita. Uslijed t e h e t e r o g e n o s t i n e uspijevaju s e j a s n o o d r e d i t i g r a n i c e n j e n a vla stitog i d e n t i t e t a u n u t a r strogo definiranog dis ciplinarnog prostora. Stoga o n a ne uspostav lja s e b e k a o j e d i n s t v e n o p o d r u č j e t a k o d a b i l e g i t i m i r a l a r a z l i č i t o s t svoga d o m a š a j a i svoje metode. Drugim riječima, kulturna historija n e m a j a s n o u t v r đ e n e i z v o r e ili c i l j e v e . T a j e dilema izazvala krizu predstavljanja u n u t a r šire 45


h i s t o r i j s k e d i s c i p l i n e , n a v l a s t i t o s o b z i r o m na istinitost historijskog teksta. Potreba za legitimiranjem raznolikog mno štva m e t o d a u n u t a r kulturne historije, kao podžanra historije, razotkriva latentnu nelagodu od utjecaja glede autonomije njena discipli narnog identiteta. Posrijedi je m u č n a predo d ž b a r a š t r k a n o g korpusa. B a r t h e s j e o p e t u j e kada tvrdi da se perspektiva historije stapa s p r o b l e m i m a h u m a n i s t i č k i h z n a n o s t i p r i nji hovu bavljenju kulturom kao predmetom. Osjećaj disciplinarne izglobljenosti m e đ u o n i m a koji p i š u k u l t u r n u h i s t o r i j u , i koji p i š u o njoj, i z a z v a o je p o t r e b u p o n o v n o g promišlja nja n j e n i h v o d e ć i h n a č e l a .

Carstvo znakova

primjer je Barthesove razrade prakse pisanja h i s t o r i j e i p r e d s t a v l j a n j a k u l t u r e - ili p i s a n j a kulturne historije u poststrukturalističkom tonu. Njegov cilj nije osigurati disciplinarni identitet k u l t u r n e historiografije, niti mu je rečeni tekst m o d e l za historijsko pisanje. Njime Barthes kao pisac naprosto udovoljava svojoj " f a n t a z i j i " . O n o stavlja n a k u š n j u nje govu m o ć d a s t v o r i j e d n o c a r s t v o z n a k o v a : tekst; n j e g o v u e s t e t s k u viziju " J a p a n a " ; s e m i o lošku u t o p i j u u k o j o j p r e d s t a v l j a n j e n e ć e b i t i 46


"prezasićeno" zapadnjačkim imperativom s m i s l a . J a p a n k a o c a r s t v o praznih

znakova

obraća se njegovu vlastitom iskustvu kulture. Upravo je zato Barthes očaran J a p a n o m . Za nj je on prilika za izokretanje p o m n j i v e metafi zike Zapada, m o g u ć n o s t da kao teoretičar i pisac uroni u carstvo znakova u kojemu pos v u d a oko s e b e v i d i n e d u ž n o s t p r e d s t a v l j a n j a . Za Barthesa je to nadasve prigoda da nauči n e š t o što j o š n e z n a . P r i m j e r i c e , u j a p a n s k o j j e k u l t u r i " s e k s u a l n o s t u s e k s u , a ne drugdje; u S j e d i n j e n i m D r ž a v a m a j e o b r a t n o : s e k s j e pos vuda osim u seksualnosti", primjećuje on.25 N a d r u g o m m j e s t u B a r t h e s tvrdi da, n a s u p r o t o n o m e š t o stoji u t u r i s t i č k i m v o d i č i m a , u ja p a n s k o m a r a n ž i r a n j u c v i j e ć a n i j e riječ o "stro gim k o n s t r u k c i j a m a " s i m b o l i z m a , v e ć n a p r o s t o o e s t e t s k o m stvaranju prostora ugodnog za život, p r i č e m u se ljepoti p r i r o d n e b o j e i o b l i k a i s k a z u j e divljenje z b o g nje s a m e . G o v o r e ć i o l o g i c i darivanja, B a r t h e s p r i m j e ć u j e da u ja panskoj kulturi nije stvar u t o m e što p o k l o n sadrži: "trivijalnost stvari" je " o t k l o n j e n a " t i m e što s e j e " u m o t a v a j e d n a k o r a s k o š n o k a o da je riječ o dragulju". 2 6 Z a p a d n j a č k i k u l t u r n i topoi i z o k r e ć u se u t i m p r i m j e r i m a . 47


Barthes

kaže

da

Carstvo

znakova

sadrži

"sretne mitologije". Ne zahtijeva se nikakva e t i č k a intervencija u k u l t u r n u logiku predstavl j a l a č k i h o b l i k a i p o s t u p a k a . B a r t h e s je sa svo ga povoljnog položaja i ne bi m o g a o izvesti, b u d u ć i da je autsajder koji p r o m a t r a i p o n i r e u z n a k o v e koji o z n a č u j u i u j e d n o n i j e č u m o g u ć n o s t i s k u s t v e n o g " J a p a n a " . T a s i t u a c i j a olakša v a p i s a n j e b e z preteksta. Tekst o m o g u ć u j e Bart h e s u da dade izraz semiološkoj pustolovini sa z n a k o v i m a J a p a n a , c a r s t v o m z n a k o v a - s J a p a n o m kao carstvom znakova. Ne jednom, B a r t h e s k o m e n t i r a p r a z n i n u z n a k o v a oko s e b e . O n n e m o ž e p r o d r i j e t i u zbilju š t o j e o n i pred stavljaju. N a p r o s t o r e a g i r a n a z n a k o v e . S p i sateljski izlet je "silazak u neprevedivo kako b i s e d o ž i v i o š o k koji s e n e ć e z a t o m i t i d o k s v e o k c i d e n t a l n o u n a m a ne z a t e t u r a i d o k se pra va 'očinskog jezika' ne uzdrmaju". znakova

27

Carstvo

o d r a ž a v a B a r t h e s o v o n a s t o j a n j e da

prekorači kulturne granice historijskog p i s m a i s e m i o l o g i j e . K a o p r o u č a v a t e l j u r o n j e n u car stvo z n a k o v a , o n ž e l i i z b j e ć i " o n a j j e z i k š t o n a m d o l a z i o d n a š i h o č e v a i p o s j e d n i k a kultu re koju h i s t o r i j a p r e o b r a ž a v a u p r a v o u 'priro du'" 2 8 - i k o j a k u j e m i t kada se ž e l i m o p o z v a t i 48


n a p o o p ć i v o ljudsko iskustvo. B a r t h e s z a s e b e prisvaja pravo stvaralačke m o ć i u prikaziva nju j a p a n s k e kulture, ako ni zbog č e g a drugog, a o n o zato da bi razvio vlastito razumijevanje te kulture i n j e n i h znakova. Ž e l i se oduprijeti i s k u š e n j u idealiziranja i m i t i z i r a n j a J a p a n a . Za B a r t h e s a je J a p a n carstvo znakova koje " [ m u ] dopušta da se 'pozabavi' zamišlju dosad neču v e n a s i m b o l i č k o g sustava, p o s v e odijeljena o d n a š e g a vlastitog". 2 9 N a p o s e o d b a c u j e n a c i o n a lističke konceptualizacije kulture i povijesti. B a r t h e s želi otvoriti " m o g u ć n o s t razlikovanja, promjene, prevrata u pravilnosti simboličkih sustava".30 Takav kritički postupak obustavio bi p o t r e b u da se J a p a n p o s t a v i u o p r e k u s p r a m z a p a d n e k u l t u r e i da ga se s t o g a n a t u r a l i z i r a kao dio mitološkog "Orijenta". B a r t h e s teži izni j e t i p r i k a z r a z l i č i t o s t i koji ć e z a s o b o m donije ti m n o š t v o definicija i p o j m o v n o g oruđa, i koji će izbjeći stvaranje kulturalnih stereotipa. Carstvo znakova p o t i s k u j e t r a d i c i o n a l n e dis ciplinarne m e đ e kulturne historije ukazujući na njena ograničenja. Međutim, Barthes ne uspijeva posve izbjeći naivne, odnosno idealizirane prikaze japan ske k u l t u r e . A t o j e r i z i k koji m o r a p r i h v a t i t i , 49


znajući da su implikacije za etiku čitanja n e i z m j e r n e . Z a B a r t h e s a b i b i l o gore p o d u p r i j e t i m i t o l o g i j u o J a p a n u , z a s n o v a n u n a pris t r a n i m prikazima Orijenta, koji prevladavaju u zapadnoj kulturnoj mitologiji. S l i j e d e ilus t r a c i j e p o g r e š a k a u koje B a r t h e s u p a d a . K u h a n a r i ž a j e " j e d i n i e l e m e n t koji u c j e l o k u p n o j japanskoj prehrani i m a težinu... o n a je o n o što t o n e u o p r e c i s p r a m o n o g što p l u t a " . 3 1 T i j e k o m pripreme, "njeno supstancijalno određenje je fragment, grumen, slijepljena m a s a koja se raspršuje". 3 2 J o š v i š e z b u n j u j e p r i m j e d b a d a j e "japansko lice lišeno moralne hijerarhije".33 B a r t h e s t o izjavljuje n a k o n dugog r a z m i š l j a n j a o a n a t o m i j i o n o g a što naziva " j a p a n s k i m o k o m " u u s p o r e d b i sa " z a p a d n j a č k i m o k o m " . U toj pojmovnoj suprotnosti ponavlja se o n o što je Derrida nazvao b i n a r n o m logikom zapadne metafizike, u kojoj se dva p r e d m e t a suprotstav ljaju k a k o b i s e o m o g u ć i l a n j i h o v a k o n c e p t u a l i z a c i j a i tako, u t v r đ i v a n j e m r a z l i k a m e đ u nji ma, odredila njihova vrijednost. B a r t h e s o v a karakterizacija j a p a n s k o g l i c a kao o n o g a koje j e l i š e n o " m o r a l n e h i j e r a r h i j e " b e z s u m n j e pred stavlja i s h i t r e n u e t i č k u r e a k c i j u n a u s p o r e d b u m e đ u fiziologijama. Taj je z a k l j u č a k toliko pro50


žet z a p a d n o m p r e d o d ž b o m O r i j e n t a t e g o t o v o da graniči s n a i v n i m r a s i z m o m . Ironično, tek u o p r e č n o s t i j a p a n s k o g l i c a i n j e n o j drugosti u odnosu na "okcidentalnu ideologiju" Barthes pronalazi vrijednost. Pa ipak, u n a t o č n e m o g u ć n o s t i da se posve odupre zapadnoj predstavi Japana, Barthesov tekst u z n a č a j n o j m j e r i n a d i l a z i o n o što b i s m o mogli nazvati standardnim p o s t u p c i m a iščitavanja kulture i pisanja njene historije. To je zbog toga što B a r t h e s priznaje o g r a n i č e n j a vla stitoga kuta gledanja.

Carstvo znakova

stoga

ostavlja o t v o r e n o m m o g u ć n o s t p o n o v n e pro cjene historijske metodologije u o d n o s u na pitanja kulture i njenog predstavljanja s obzi r o m na semiotiku. S m i j e m o li tražiti više?

51


Odznačivanje K a o što s m o vidjeli, u predgovoru Carstvu zna kova B a r t h e s cilja na u t i r a n j e n o v o g a d i s c i p l i n a r n o g p u t a u p o g l e d u o n o g a što č i n i istinitost t e k s t o v a i s l i k a od k o j i h se s a s t o j i p i s a n j e h i s torije i k u l t u r e . H i s t o r i j a se r e d e f i n i r a k a o kul turalno proizvoljna naracija, ili kao ideološki određen diskurs iskustva pojmljenog u n u t a r uskoga interpretativnog okvira čitanja i pisanja, i sve što to p o d r a z u m i j e v a k a d je riječ o subjek t i v n o m č i n u stvaranja značenja iz tekstova i slika. " J a p a n " je - k a o historijska o z n a k a m j e s t a u Carstvu znakova - p r a z a n z n a k . N j e g o v a je bit n e u h v a t l j i v a . N a r a c i j a što j e B a r t h e s stvara stoga j e " f i k t i v n i j a " n o što b i t o b i o p r e c i z a n prikaz j a p a n s k e kulturne povijesti. Predstav ljene slike n i s u osmišljene da bi zaustavile život radi l a g o d n a p r o m a t r a n j a r a z l i k e i z m e đ u Okcidenta i Orijenta. B a r t h e s j e v r l o svjestan č i n j e n i c e d a j e njego va kulturna historija J a p a n a "situacija pisa nja".34

Carstvo znakova je z a p i s o s o b n o g is

kustva, d n e v n i k kratkog B a r t h e s o v a p u t o v a n j a u zemlju z v a n u J a p a n . Njegov značaj p o č i v a u p r o c e s u pisanja kao trenutka refleksije o 52

Odznačivanje

s u š t i n i i s k u s t v a , prije n e g o l i u i s t i n i t o s t i p o r u k e . B a r t h e s p i š e svoju k u l t u r n u h i s t o r i j u Ja p a n a s a z a p a d n j a č k o g stajališta, koje n e m o ž e n a p r o s t o ostaviti po strani ili s njega odstupiti. On je već u n u t a r te situacije. Dok piše, uvijek j e t o s g l e d i š t a j e d n o g s t r a n c a . U č i n c i tog iskustva unaprijed prožimaju njegovo opažanje z e m l j e k o j u je p o s j e t i o , n j e n i h l j u d i i p r e d a j a . Carstvo znakova za B a r t h e s a predstavlja n a č i n da se u h v a t i u k o š t a c s drugošću Japana i eg z o t i č n i m idealom njegove kulturne povijesti gledane sa zapadnjačkog motrišta. Promišljanje m o r a započeti od razmjerne izdvojenosti takvog p o l o ž a j a , za koji o n , k a o p o s j e t i t e l j u J a p a n u , p r u ž a primjer. T j e s k o b n o s t t e situacije p i s a n j a što je B a r t h e s i d e n t i f i c i r a o č i t u j e se u o s j e ć a j u udaljenosti,

izgubljenosti

u

praznini

znakova,

z a č i j u s e bit o n n e m o ž e n a d a t i d a ć e j e shvati ti, v e ć j e m o r a i d e a l i z i r a t i d a b i o d p o v i j e s t i načinio točku kulturne razlike. Povijest u Carstvu

znakova

stoga

je

historiografija,

o d n o s n o pisanje historije. B a r t h e s ne prika zuje e m p i r i j s k u i s t i n u - ako ni zbog č e g a drugog, a o n o z b o g toga š t o s e n e m o ž e n a d a t i da će to u č i n i t i u Carstvu znakova. P r e m a B a r t h e s o v i m r i j e č i m a , diskurs t e knjige p o z i v a s e 53


na e m p i r i j s k u istinu, ali n j e n i s p o m e n i c i - tek s t o v i i s l i k e - p r o i z v o d i su p r a z n i n e u n u t a r j e z i k a . J a p a n p r u ž a p r i m j e r i z o s t a n k a tog o z n a č u j u ć e g p o t e n c i j a l a što g a B a r t h e s n a s t o j i r a z u m j e t i , ili u s l o ž n i t i v l a s t i t o p o i m a n j e isto ga. P o s t o j i b i t n a r a z l i k a i z m e đ u h i s t o r i j s k e d i s c i p l i n e i n j e n e p r a k s e h i s t o r i z i r a n j a stvar nosti. O n a se ističe i povećava iz semiološke perspektive kojom se Barthes koristi pri čita n j u i p i s a n j u t e k s t o v a j a p a n s k e k u l t u r e u Car stvu znakova. B u d u ć i da povijest ne m o ž e s e b e zapisati da bi načinila arhiv sebe s a m e m i m o n u ž n e l j u d s k e i n t e r v e n c i j e , n a djelu j e g u b i t a k apsolutnog z n a č e n j a u izvoru pisanja, uslijed č e g a i s t i n u h i s t o r i j e n a d o m j e š t a k o p r e n a jezi ka. G l e d a n j e na h i s t o r i j u k a o na pisanje his torije i s t o z n a č n o j e u v o đ e n j u " s e m i o t i č k o g o b r a t a " u h i s t o r i j i , pa se t a k o h i s t o r i j a o t v a r a problemima iščitavanja vlastitih tekstova i utjecajima na te tekstove. U

predgovoru

Carstvu

znakova

Barthes

a l u d i r a n a n e i z b j e ž n o s t tog e p i s t e m o l o š k o g l o m a ili r a s k i d a š t o ga njegov t e k s t i z a z i v a s historijskom disciplinom, kao i na p o s t u p n u razgradnju d i s k u r s ä autoriteta koji o z a k o n j u j e i mitizira o s n o v e njene istinosne vrijednosti. 54

Odznačivanje

H i s t o r i j a j e t e k s t p i s a n d a b i g a č i t a l i drugi. O n a p o s r e d u j e n a š e r a z u m i j e v a n j e s t v a r n i h ili o p a ž a n i h događaja i njihovih u č i n a k a pružajući o b u h v a t n u t o č k u gledišta s o b z i r o m n a c j e l i n u i z v o r n i h p o d a t a k a . K a o t e k s t koji i š č i t a v a i prikazuje z b i v a n j a u životu-svijetu, historija je subjektivna narav i kulturalna proizvoljnost o b l i k a vlastitih prikaza koji objašnjavaju n j e n u istinu zbog n e m o g u ć n o s t i objektivnog pred stavljanja o d n o s n o izravnog pristupa zbilji. T l o historije j e p o d r u č j e m e đ u s o b n o p r o t u s l o v n i h tekstova i slika koje valja čitati i pisati k a o fikci ju

ili

san

strahovitog drugim.

u ili

kojem je osjećaj

na

djelu

otuđenja

doživljaj nečeg pri

B a r t h e s u Carstvu znakova

dodiru

s

iščitava i

piše o različitosti japanske povijesti i njene kulture. No, on nas opominje da tu knjigu ne č i t a m o k a o a u t o r i t a t i v a n t e k s t koji b i z a p a d n i m č i t a t e l j i m a o m o g u ć i o d a i s k u s e b i t n e raz li ke j a p a n s k e k u l t u r e . Carstvo znakova je pri lično subjektivan prikaz njegovih putovanja i izlaganja tekstovima i slikama Japana. Ni kakvo predstavljanje - bilo putem vizualnih slika ili r i j e č i - ne m o ž e s a č u v a t i b i t j e d n e kul ture i značenje njene povijesti, jer je gubitak z n a č e n j a uvijek v e ć na djelu u izvoru iskustva. 55


Carstvo znakova ne m o ž e b i t i n i š t a drugo doli p r o i z v o d B a r t h e s o v e u o b r a z i l j e , koja s e b a v i p r e k o m j e r j i m a z n a č e n j a d o kojih d o v o d i trau ma kulturalne izmještenosti i otuđenja. Japan je u t o m s m i s l u "fiktivna n a c i j a " 3 5 , carstvo zna k o v a iz kojega B a r t h e s stvara z n a č e n j e . P r i s t u p istini uvijek je već izgubljen za s e m i o l o š k e i i d e o l o š k e sile što filtriraju i u t j e č u na n a š a opa žanja svijeta i stoga konstruiraju dimenzije n a š e zbilje. B a r t h e s " n i n a koji n a č i n n e tvrdi d a pri kazuje ili r a š č l a n j u j e s a m u zbilju (što su glavni p o s t u p c i z a p a d n o g diskursa)". 3 6 U m j e s t o toga, on će izdvojiti "stanovit broj obilježja" 3 7 iz kojih ć e s e oblikovati sustav. K a o što t u m a č i B a r t h e s , "riječ je o s u s t a v u koji ću n a z v a t i : J a p a n " . 3 8 To je razlog s kojega se B a r t h e s o g r a n i č a v a na p o ticanje tekstualnog "kolanja i razmjene" označ i t e l j a v e z a n i h u z tijelo, l i c e i p i s m o . S v a k i o d tih e n t i t e t a o z n a č u j e l a n č a n j e vidljivog j e z i k a koji valja č i t a t i p o m o ć u n e k o g a drugog j e z i k a . S v e su to t e k s t o v i - spletovi iskustva koji bivaju stvarani i stvaraju slojeve m o g u ć n o s t i ozna čavanja. T i j e l o , l i c e i p i s m o d o m e n e su drugog i m e t a f o r e p r i s u s t v a i o d s u s t v a z n a č e n j a , od nosno njegova progresivnog gubljenja unutar simboličkog sustava razlike. U s p o m e n u t o m 56

Odznačivanje

se predgovoru Barthes usredotočuje na način č i t a n j a p r i m j e r e n s v o m e tekstu i njegovu ispreplitanju riječi i slika. Kazuje n a m kako da se unaprijed p r i p r e m i m o za njegovo pisanje. Kako n a m , dakle, valja č i t a t i B a r t h e s a i Carstvo zna kova? O d g o v o r p o č i v a u i š č i t a v a n j u u z m a k a znakova historije kao p i s m a kulture, u i m e b l j e s k o v a u v i d a u s l o ž e n o s t p r i k a z i v a n j a is k u s t v a zbilje, z b i l j e i s k u s t v a . N i š t a više, n i š t a manje.

57

Bilješke 1

Roland Barthes,

Carstvo znakova, prev. Kse-

nija J a n č i n , August Cesarec, Zagreb 1 9 8 9 . , str. 149. 2

S e m i o t i č k i imperativ k ustanovljavanju raz l i č i t i h r a z i n a a n a l i z e B a r t h e s pojašnjava u Elements of Semiology,

na engl.

prev. A n n e t t e

Lavers i C o l i n S m i t h , N e w York: H i l l a n d Wang, 1 9 8 1 . 3

R o l a n d B a r t h e s , Mythologies, odabrala i pre vela A n n e t t e Lavers, L o n d o n : Paladin, 1 9 7 3 . , str. 9.

4

Roland

Barthes,

Image-Music-Text,

prir.

i

prev. S t e p h e n H e a t h , N e w York: H i l l a n d Wang, 1 9 7 7 . 5 Ibid., str. 4 0 - 1 . 6

Barthes, Mythologies,

str.

11.

7 Ibid., str. 1 1 . 59


8 Ibid., str. 1 5 . 9 Ibid., str. 1 4 2 . 10

Barthes,

11

Ibid., str. 1 0 .

Carstvo

znakova,

str.

5.

12 Ibid., str. 8. 13

14

Ibid., str. 9 6 . J a c q u e s Derrida, "Cogito and the History o f Madness",

u

Writing

and Difference,

prev.

A l a n B a s s , Chicago: U n i v e r s i t y o f C h i c a g o Press, 1 9 7 8 , str. 3 0 8 . 15

R o l a n d B a r t h e s , " T h e D i s c o u r s e o f History", u E.

S.

Schaffer (ur.),

Comparative Criticism:

Vol. 3. A Year Book, prev. S. B a n n , Cambridge: Cambridge University Press, 1 9 8 1 . , str. 3 - 2 0 . 16

17

Ibid., str. 1 8 . J a c q u e s Derrida, Specters of Marx: The State of the

Debt,

the

Work

New International,

prev.

of Mourning,

and

Peggy Kamuf,

the New

York i L o n d o n : Routledge, 1 9 9 4 . 18

Barthes,

19

Carstvo

znakova,

str.

8.

Hayden W h i t e , The Content of the Form: Narrative

Discourse

and

Historical

Representa-

tion, B a l t i m o r e : J o h n H o p k i n s U n i v e r s i t y Press, 1 9 8 7 . , str. 2 1 0 . 20

Carstvo

znakova,

21 Ibid., str. 7. 60

str.

10.

Bilješke

22Ibid, str. 1 0 . 2 3 B a r t h e s , " T h e D i s c o u r s e of History", str. 7. 24Ibid., str. 1 7 . 25lbid., str. 2 9 . 26Ibid., str. 4 6 . 27Ibid., str. 6. 28Ibid., str. 6. 29Ibid., str. 3. 30Ibid., str. 3-4. 31 Ibid., str. 1 2 . 32 Ibid., str. 1 2 . 33 Ibid., str. 1 0 2 . 34 lbid., str. 4. 35 Ibid., str. 3. 36 lbid., str. 3. 37 lbid., str. 3. 38 Ibid., str. 3.

61

Ključni pojmovi

IDEOLOGIJA

Pojam "ideologija" izvorno je skovao filozof Destutt de Tracy početkom devetnaestoga stoljeća, i on se rabio za opis " z n a n o s t i ide ja" koja bi mogla razotkriti nesvjesne težnje p s i h e što u t j e č u n a ljudsko p o n a š a n j e , p o p u t p r e d r a s u d a i k l a s n e svijesti. Karl M a r x i K a r l M a n n h e i m k a s n i j e s u t u r i j e č u v e l i u diskurs suvremene sociologije. Danas ona označuje cijeli r a s p o n k o n c e p c i j a v e z a n i h u z društve n u p r o i z v o d n j u svijesti, i a k o o b i č n o b e z su bjektivne svijesti o n j e n o m djelovanju. Fre dde Jameson nazvao ju je temeljem politički nesvjesnog, dok p r e m a L o u i s u Althusseru o n a stvara s u b j e k t i v n o s t p u t e m i n t e r p e l a c i j e 63


svijesti od strane državnoga ideološkog apara ta. I d e o l o g i j a u t j e č e n a b i l o koji o d s l j e d e ć i h činitelja duha: vrijednosti, uvjerenja, očekiva nja, i d e a l e , s v j e t o n a z o r i o b z o r e r a z u m i j e v a nja. O n a je i n t e r p r e t a t i v n o s r e d s t v o - filter o p a ž a n j a - što ga s u b j e k t i v i t e t k o r i s t i da bi dao s m i s a o svijetu oko s e b e . Ideologija m o ž e b i t i z a j e d n i č k a , kad p o s t a n e a r t i k u l i r a n a k a o d r u š t v e n o d j e l o v a n j e p u t e m ljudskog posre dovanja. Za marksističko je mišljenje ideo logija i s k r i v l j a v a n j e zbilje, j e r s t v a r a " l a ž n u svijest".

U

Uvodu

u književnu

teoriju T e r r y

E a g l e t o n definira ideologiju k a o " o n e n a č i n e osjećanja, vrednovanja, opažanja i vjerovanja koji s t o j e u n e k o m o d n o s u s o d r ž a v a n j e m i reprodukcijom društvene m o ć i " . Ideologija f u n k c i o n i r a t a k o što n a t u r a l i z i r a s v e e k o n o m i j s k o , p o l i t i č k o i d r u š t v e n o te p o v i j e s n o , kako b i k o n t i n g e n t n o s t svih t i h r a z i n a izgle dala a p o l i t i č n o m i b e z v r e m e n o m . P r o c e s i d e o l o š k e i n t e r p e l a c i j e je n e s v j e s t a n i stvara mitove kao što je onaj o "zdravom razumu". Taj p r i v i d " p r i r o d n o s t i " n e k e i d e j e n a z i v a s e ideologijskim efektom.

64

Ključni pojmovi

KULTURA

Kultura je izrazito višeznačan pojam. O n a p o s j e d u j e p r o t u s l o v n e k o n o t a c i j e koje o v i s e o n j e n o j u p o r a b i i k o n t e k s t u u k o j e m u se jav lja. P r e m a n e k i m a , o n a prevodi različita shva ć a n j a e s t e t s k o g , i n t e l e k t u a l n o g ili u m j e t n i č k o g p o s t i g n u ć a , t a k o npr. o p i s p o e z i j e M a t t h e w a A r n o l d a k a o " o n o g najboljeg što j e mišljeno i govoreno". U svojim v e ć m a antro pološkim dimenzijama, kultura ne služi kao proizvoljno "mjerilo izvrsnosti" već kao općenit n a č i n života u k o j e m u se očituje primjena stanovitih sustava vrijednosti i vjerovanja što se odražavaju u l j u d s k o m d j e l o v a n j u i i n s t i t u c i j a m a . U k o n t e k s t u kul t u r a l n i h studija prevladava potonje shva ć a n j e . A k o p r i r o d n i svijet i n j e g o v e p o j a v e p o i m a m o kao područje u kojemu izostaje ljudska i n t e r v e n c i j a , t a d a " k u l t u r a " o z n a č u j e sve stvari koje n a s t a j u l j u d s k o m i n t e r v e n c i j o m : strukture vlasti, k o m u n i k a c i j s k e teh n o l o g i j e , j e z i k , p o l i t i č k e i d e o l o g i j e , religiju, o b r a z o v n e ustanove, društvene običaje itd. Jean-Jacques R o u s s e a u je ustvrdio da je č a k i "priroda", kao predodžba opstojnosti sa ili bez kulture, p o j a m što ga je mogla stvoriti 65


s a m o k u l t u r a . I p a k , p o j m l j i v a je i t v r d n j a da čovječanstvo i sva njegova raskoš opstoje u n u t a r prirode, koliko god se različitima č i n i l i površinski dojmovi. Kadšto se podra zumijeva da se "kultura" odnosi na ljudsko djelovanje koje nije p o s r e d o v a n o e k o n o m s k i m ili i d e o l o š k i m i n t e r e s i m a , ali takva p r e d o d ž b a k u l t u r e u b r z o s e r u š i k a d s e uvi di da k u l t u r n o d j e l o v a n j e s l u ž i s r e d s t v i m a i c i l j e v i m a koji n i s u tek s a m č i n stvaranja. Primjerice, slika dobiva određenu n o v č a n u vrijednost jer ju je naslikao specifičan poje dinac. Umjesto da bude darovana, o n a se prodaje na dražbi ili privatno. Č i n slikanja k a o č i n k u l t u r n e p r o i z v o d n j e p r o ž e t j e uv j e t i m a e k o n o m s k e r a z m j e n e koji o d r e đ u j u vrijednost kulturnog predmeta.

METAHISTORIJA

M e t a h i s t o r i j a j e , o p ć e n i t o , filozofija p o v i j e sti koja r a z m a t r a n a č e l a što d o v o d e d o shva ćanja povijesnog napretka i koja se o d n o s i na naracije koje to opisuju. Pobliže kazano, riječ je o k n j i z i H a y d e n a W h i t e a u kojoj se historijsko p i s a n j e (ili historiografija) o p i s u j e 66

Ključni pojmovi

a n a l o g n o o n o m e m e t a - f i k c i j e ili m e t a - n a r a c i j e ; to j e s t , r i j e č je o p i s a n j u h i s t o r i j e k o j e je svjesno vlastitih stilova i oblika pisma. W h i t e tvrdi da je objektivna historija n e m o g u ć a . O n u s p o r e đ u j e d i s k u r s h i s t o r i j e s pri povijedanjem o događajima koje nije odveć različito od onog što ga n a l a z i m o u književ n o m tekstu. Metahistorija k a o takva postav lja p i t a n j a o m o ć i p r e d s t a v l j a n j a , u t j e c a j u ideologije na p r i p o v i j e d a n j e i o č i n u p i s a n j a .

METAJEZIK

M e t a j e z i k je u b i t i j e z i k o d r u g o m j e z i k u . U s e m i o t i č k o j analizi, j e z i k koji se istražuje naziva se "jezikom objektom", dok se jezik koji se s t v a r a ili r a b i u s v r h u i s t r a ž i v a n j a identificira kao "metajezik". P r e m a poststrukturahstima, s a m p o j a m metajezika pred stavlja a n a t e m u za m o g u ć n o s t interpretativne o t v o r e n o s t i , m o g u ć e z a t o š t o s e n a d a j e sred s t v o m univerzalizirajućeg iskustva: i m p l i c i r a se da m e t a j e z i c i m o g u poslužiti da se obja s n i k a k o čitatelj/gledatelj-model o d g o v a r a n a tekst-model. Ne objašnjavaju se razlike u tumačenju. Semiotika takva čitanja naziva 67


zastranjelima - drugim riječima, čitanjima koja nisu u skladu s k o d i r a n o m s u š t i n o m teksta i njegovih struktura. U m b e r t o E c o tvrdi da tekst stvara vlastita čitatelja-modela. S m i s a o čitanja stoga je d o n e k l e o d r e đ e n s t r u k t u r a m a i k o d o v i m a š t o ih u v o d i č i t a t e l j . Da bi dosegnuo objektivnost, metajezik bi m o r a o stajati i z v a n povijesti i stoga b i t i i m u n na ideološke efekte. I m a m o li E c o v u primje dbu na umu, pojam metajezika protuslovi p r e m i s a m a s e m i o t i k e . Kako b i s e j e z i k m o g a o lišiti svoje k o n t e k s t u a l n e motivacije?

MIT

U z u o b i č a j e n e k o n o t a c i j e b a j k e , f o l k l o r a , le g e n d i , p r a z n o v j e r j a itd., " m i t " je u s u v r e m e n o j teoriji d o b i o n e k o l i k o i m p l i k a c i j a . K a o što smo vidjeli baveći se djelom R o l a n d a Bar thesa, mit proizlazi iz ideologije. Kulturne tvorevine i p r a k s e dehistoriziraju se da bi se u n i v e r z a l i z i r a o n j i h o v z n a č a j i d a b i s e ljud skom iskustvu učinile prirodnima. Značenja onoga što m i t o l o g i j e podrazumijevaju, m e đ u tim, n i s u p r i r o d n a . O n a s l u ž e p o j e d i n a č n i m i n t e r e s i m a n a d z i r a n j a kulture k o j a s e k o r i s t i 68

Ključni pojmovi

m i t o m da bi p r o m a k n u t a kulturnu repro d u k c i j u . P o s t o j i b e z b r o j p r i m j e r a , ali m o ž d a j e n a j o s n o v n i j i n a p o d r u č j u i z u č a v a n j a knji ževnosti na e n g l e s k o m jeziku - k a n o n glavnih t e k s t o v a koji o d r e đ u j u o b i l j e ž j a t o g a što č i n i dobru književnost. Shakespeareove drame dobile su tu funkciju kad je riječ o engleskom, d o t e mjere d a j e H a r o l d B l o o m u s t v r d i o k a k o " n a s " j e " B a r d " n a u č i o sve što t r e b a m o z n a t i 0 z a p a d n o j k u l t u r i . U stvari, on ju je i z u m i o 1 p o k a z a o n a m a n a Z a p a d u kako d a j e č i t a m o i prikazujemo.

PREDSTAVA/PREDODŽBA

Na temeljnoj razini, predstava je naprosto o n o što s e predstavlja p o m o ć u n e č e g a drugog - npr. c r n a b o j a predstavlja smrt, d o k z e l e n a b o j a p r e d s t a v l j a život. P r e d s t a v a j e s r e d s t v o k o j i m se dvije n e p o v e z a n e stvari združuju da b i o z n a č i l e n e k i p o j a m . P r e m a t a k v o m gle dištu o predstavljanju, na djelu je n e k a vrst k o r e s p o n d e n c i j e s b i t i o n o g a što se predstav lja. V e ć i n a s u v r e m e n i h o b l i k a k r i t i č k o g m i šljenja o d b a c i l a bi tu pretpostavku, iako na različitim osnovama. Stoga su se pojavile 69


kritike koje osporavaju k o n v e n c i o n a l n e pret p o s t a v k e u v e z i s k o m u n i k a c i j o m k a o naiv n i m o b l i k o m predstavljanja. R e c i m o , J a c q u e s D e r r i d a u s l o ž n i o j e i d e j u p r e d s t a v l j a n j a skov a v š i t e r m i n differance d a b i o b j a s n i o k a k o do t u m a č e n j a dolazi uslijed razlikovanja i u j e d n o o d m a k a od z n a č e n j a . * Dijferance n a m o m o g u ć u j e da o predstavljanju p o n o v n o p r o m i s l i m o n e s a m o k a o o z d r u ž i v a n j u dvi ju r a z l i č i t i h s t v a r i - p o j m a s o z n a č i t e l j e m v e ć kao o odgodi značenja koja se događa pri u p l i t a n j u znakova, b i l o p u t e m govorenja ili pisanja. P r e m a Derridi, predstavljanje (repre z e n t a c i j a ) n e m o ž e b i t i re-prezentacija, j e r n e može biti motivacijske, dodirne, analogijske ili o d n o s n e v e z e i z m e đ u z n a k a i o n o g a što on predstavlja. Iako se značenje proizvodi pravljenjem razlika m e đ u znakovima, o n o je uvijek o d m a k n u t o od svojih prvobitnih izvora.

* Riječ je o pojmu kojim Derrida želi sjediniti obje konotacije franc, riječi difference; v. bilješku prevoditelja u: Stuart Sim, Derrida i kraj povijesti, Naklada Jesenski i Turk, 2 0 0 1 . (također u ovoj biblioteci), str. 2 9 . (Prev.) 70

Ključni pojmovi

ZNAK

F e r d i n a n d de S a u s s u r e u z n a k u vidi e l e m e n t jezika što ga č i n i o d n o s i z m e đ u označitelja (zvuka-slike, npr. f o n e m a ili m o r f e m a ) i o z n a č e n o g ( i z r a ž e n o g p o j m a ili p r e d m e t a o kojemu je riječ). Premda je saussureovski m o d e l b i o u t j e c a j n i j i u s k l o p u r a z v o j a fran c u s k o g s t r u k t u r a l i z m a , u a m e r i č k o g filozofa Charlesa Sandersa Peircea nalazimo cjelo vito

razvijenu konceptualizaciju

znaka.

P r e m a P e i r c e u , z n a k j e e l e m e n t j e z i k a ili sli ka koju tvori o d n o s i z m e đ u samog znaka, r e f e r e n t a ( p r e d m e t a n a koji s e o d n o s i z n a k ) , o s n o v e predstavljanja (naravi o d n o s a s p r a m referenta) i interpretanta (iskustvenog od nosa između interpreta i značenja). Z n a k se odnosi na neki referent unutar područja predstava koje utemeljuju znak s u k l a d n o n j e g o v o j f u n k c i j i - na š t o se, k a k o i u k o j u svrhu on odnosi. Z n a č e n j e se stvara kada č i t a t e l j z n a k a d e š i f r i r a o s n o v u predstavlja nja kako b i p r e m a i s k u s t v u i n t e r p r e t i r a o raz liku i z m e đ u znakova. U n a t o č razlikama izme đu saussureovske i p e i r c e o v s k e semiotike, k a o što j e g o r e s p o m e n u t o , z n a k n e m o ž e i m a t i m o t i v a c i j s k e , d o d i r n e , a n a l o g i j s k e ili 71

Barthes i carstvo znakova o d n o s n e veze s o n i m što predstavlja. Z n a k je uvijek proizvoljan, i n a č e bi predstavljao s e b e sama, što pak određuje je li z n a k o n o što je P e i r c e n a z v a o i k o n o m , ili i n d e k s ili simbol.

Odabrana bibliografija Roland

Barthes,

Writing Degree Zero,

prev.

A n n e t t e Lavers i Colin S m i t h , N e w York: Hill and Wang, 1 9 6 7 . Roland

Barthes,

Elements of Semiology,

prev.

Annette Lavers i Colin S m i t h , N e w York: Hill and Wang, 1 9 8 1 . R o l a n d B a r t h e s , Mythologies, odabr.

i prev.

A n n e t t e La vers, London: Paladin, 1 9 7 3 . Roland

Barthes,

Photography,

Camera

prev.

Lucida: Reflections

Richard

Howard,

on

New

York: Hill and Wang, 1 9 7 7 . Roland Barthes, Image-Music-Text, prir. i prev. S t e p h e n Heath, N e w York: Hill and Wang, 1977. Roland

Barthes,

The Fashion

System,

prev.

M a t t h e w Ward i R i c h a r d Howard, N e w York: Hill and Wang, 1 9 8 3 . 73


R o l a n d Barthes, Michelet, N e w York: Hill and Wang, 1 9 8 7 . R o l a n d Barthes, " T h e Photographic Message", u Barthes: Selected Writings,

prev.

Stephen

Heath, Glasgow: Fontana, 1 9 8 9 . , str. 1 9 4 - 2 1 0 .

74

Web stranice T h e Voice of the S h u t t l e - w e b s t r a n i c a za istra živanja u h u m a n i s t i č k i m z n a n o s t i m a : http://vos.ucsb.edu/ Cultural S t u d i e s C e n t e r : www.popcultures.com

75

Barthes i carstvo znakova

Barthes

Roland Barthes

Introducing Barthes

Roland Barthes

Istorijska čitanka: Osmansko carstvo

R B, Roland Barthes

Barthes: A Very Short Introduction

Roland Barthes (Routledge Critical Thinkers)

OSMANSKO CARSTVO Klasicno doba 1300-1600

Roland Barthes (Routledge Critical Thinkers)

Roland Barthes, Structuralism and After

Las muertes de Roland Barthes

Barthes and the Empire of Signs

El paso filosófico de Roland Barthes

Fashion Classics from Carlyle to Barthes

Roland Barthes on Photography: The Critical Tradition in Perspective (Crosscurrents)

Fashion Classics from Carlyle to Barthes (Dress, Body, Culture)

I

I Miserabili - I

Algebra I: Pt. I

А.Насибов. I-W-I

Algebra I: Pt. I

I Think I Love You

I Think I Love You

Europe: I Struggle, I Overcome

I Do But I Don't

I Capuleti e i Montecchi

I Did Tell, I Did

I Do (But I Don't)

I Rant, Therefore I Am

Barthes i carstvo znakova

Barthes

Roland Barthes

Introducing Barthes

Roland Barthes

Istorijska čitanka: Osmansko carstvo

R B, Roland Barthes

Barthes: A Very Short Introduction

Roland Barthes (Routledge Critical Thinkers)

OSMANSKO CARSTVO Klasicno doba 1300-1600

Roland Barthes (Routledge Critical Thinkers)

Roland Barthes, Structuralism and After

Las muertes de Roland Barthes

Barthes and the Empire of Signs

El paso filosófico de Roland Barthes

Fashion Classics from Carlyle to Barthes

Roland Barthes on Photography: The Critical Tradition in Perspective (Crosscurrents)

Fashion Classics from Carlyle to Barthes (Dress, Body, Culture)

I

I Miserabili - I

Algebra I: Pt. I

А.Насибов. I-W-I

Algebra I: Pt. I

I Think I Love You

I Think I Love You

Europe: I Struggle, I Overcome

I Do But I Don't

I Capuleti e i Montecchi

I Did Tell, I Did

I Do (But I Don't)

I Rant, Therefore I Am

Recommend Documents